"Stota godina me dosta gazi. Gazim i ja nju, a i ona mene gazi", govori Josip Manolić, hrvatski političar, bivši drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, koji trenutačno živi u trokatnici u Nazorovoj 57 koju je 60-ih godina prošlog stoljeća sagradio prvi šef zloglasne OZNE, najbliži Titov suradnik Ivan Stevo Krajačić.
Sto je pitanja koja se mogu i trebaju postaviti vitalnom senioru, nekadašnjem moćniku Josipu Manoliću - o sukobima u koje je ulazio, o onima koje je dobivao, ali i gubio. No, njegovih sto godina ipak ograničavaju. Na pitanje tko je bio jači od njega tijekom njegove političke karijere odgovara: "Jači od mene su oni koji su me nadživjeli!"
5 milijuna eura za vilu
Od njegovih suparnika i kolega nitko ga nije nadživio. Početkom prošlog stoljeća, današnja Nazorova ulica zove se Mošinskoga, po Adolfu Mošinskom koji je Zagrebom vladao 12 godina i čiji je rekord srušio tek Milan Bandić. Gradile su se prve vile buduće rezidencijalne četvrti. Godine 1930. naš je sugovornik ima samo deset godina.
Nekretnina u kojoj živi nedavno je oglašena na prodaju, a cijena je visoka. Priznaje Manolić, oko pet milijuna eura. Pet milijuna eura za pet tisuća kvadrata atraktivne parcele na još atraktivnijoj lokaciji u Nazorovoj. Manolić kuću dijeli s još tri obitelji pa je i prodaju zajedno.
"Nije mi drago da je na prodaju jer sam na određeni način sentimentalno vezan za kuću. Bor koji se tamo nalazi sam osobno posadio", kaže Manolić.
Uz bor, važna mu je i klupa jer su upravo na toj klupi, priča nam Manolić, trojica predsjednika ispod drveta počeli svoje izborne kampanje. Trojica spomenutih predsjednika su Tuđman, Mesić i Josipović.
Tri predsjednika koja su ovdjezalazila i dva premijera koja su ovdje živjela. Kada se ova nekretnina proda, bit će to simboličan kraj jedne ere koja je počela na ovoj i susjednim adresama, pod krovom koji je više desetljeća bio neslužbeni centar političke moći u Republici Hrvatskoj.
"Kada je Tuđman dolazio iz Beograda u Zagreb, predsjednik grada Holjevac dobio je nalog da se Tuđmanu osigura stan u Zagrebu", prisjeća se Manolić.
Od Manolićeve kuće u kojoj je adresu dijelio s prvim šefom zloglasne OZNE Ivanom Stevom Krajačićem do prvog susjeda - Franje Tuđmana. "Kad je Tuđman prvi put uhićen, tada se Krajačić zainteresirao, a ja sam mu prenio da treba vidjeti što će Tuđmanu 'napakovati'", kaže Manolić.
Aparthotel Đure Dečaka
Samo dva kućna broja od Manolićeve adrese građevinski radnici dovršavaju aparthotel. Preuređuje se zgrada Hrvatskoga lovačkog saveza. Đuro Dečak, dugogodišnji predsjednik Saveza, u telefonskom razgovoru rekao nam je kako su tu zgradu više godina pokušali iznajmiti, no da interesa nije bilo.
Od aparatmana koji će biti gotovi uoči hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europe, kaže, očekuju veće prihode. Radnici su zatvorili i mali bazen o kojem su u vrijeme socijalizma kružile legende. Moćni stanar bio je Ivan Krajačić Stevo, a govorilo se kako se za njega dovoze cisterne morske vode.
Šezdesetih godina vlasnik te parcele postaje tadašnje Izvršno vijeće, koje za nacionalizirani teren isplaćuje naknadu Jurju Krnjeviću, jednom od prvaka HSS-a.
uća se gradi za Josipa Manolića i Ivana Krajačića-Stevu za kojeg mnogi tvrde da je bio jedan od najmoćnijih političara i najbližih Titovih suradnika.
"On je čovjek koji je osobno bio povučen i nije bio sklon avanturama osim političkim avanturama koje su u to vrijeme bile dosta burne vezano uz njegov sukob s nekim prijateljima, vršnjacima iz Srbije", govori nam Manolić.
"Najvažnije što o njemu znamo jest da se možemo složiti da ne znamo puno. I upravo zbog toga Krajačić je odličan materijal za raznorazne urbane legende, za raznorazna preuveličavanja, ali s druge strane, i za prešućivanja", kaže povjesničar Hrvoje Klasić.
Tko je Krajačić?
Povjesničar Hrvoje Klasić objašnjava zašto se o liku i djelu Ivana Krajačića – komunista, španjolskog borca, sovjetskog špijuna, Titova intimusa i moćnog obavještajca - malo zna.
"Navodno je Tito njemu vjerovao više nego ikome i volio ga je imati u svojoj blizini u kritičnim trenucima, bilo da se radilo o političkim sukobima sa Staljinom ili Rankovićem, ili bili to zdravstveni problemi", kaže nam Klasić.
"Ivan Krajačić je izrazito neugodan, ne osobito obrazovan, čovjek koji je imao problema sa zadahom. Nije slika i prilika nekog James Bonda, ali on je kreator Titove privatne obavještajne službe. Bio je neka vrsta Titova anđela čuvara", govori novinar Boris Rašeta.
Novinar Boris Rašeta objašnjava zanimanje za Krajačića – čovjeka iza kojeg nije ostalo puno dokumenata ni pisanih tragova.
"Ljudi upućeni u njegov život govore mi da je bio pripadnik stare sovjetske obavještajne škole koja je na vrijeme počistila sve arhive iza sebe i nije ostavila nikakav pisani trag", govori Rašeta.
"Krajačić je bio od velikog interesa tog vremena u ovom dijelu Euorpe. Ako je točno, a nešto od toga je točno, da je on bio agent Sovjetske vojnoobavještajne službe", kaže Manolić.
Tko je tvorac ideje Golog otoka?
Nedostupnost arhiva jugoslavenske UDBE razlog je i zašto se još ne zna tko je idejni začetnik Golog otoka. Ideju je blagoslovio Kardelj, glavni operativac bio je Ranković, a potragu za prikladnim mjestom obavili su Augustinčić i Ivan Krajačić. Sredinom šezdesetih dogodit će se incident u Jasenovcu s izaslanstvom srpskoga SUBNOR-a.
"Tada, koliko mi se čini, Krajačić je u pijanom stanju izaslanstvu srpskoga SUBNOR-a rekao rečenicu u stilu: 'Nisam vas dovoljno ovdje pobio', misleći pritom na Srbe", govori nam Rašeta.
"Došlo je do fizičkog obračuna jer je navodno Stevo Krajačić čak govorio na način da je umanjivao odgovornost ustaškog režima za Jasenovac", kaže povjesničar Klasić.
Nakon toga umirovljen je s pozicije predsjednika Sabora, ali i dalje nastavlja odlaziti na Brijune Titu i Jovanki. Inače, to je rečenica zbog koje bi svatko drugi završio na dugogodišnjoj robiji.
"Krajačić nije bio nacionalist, nego je bio čovjek Titove sorte", kaže Manolić.
Stanari Nazorove postaju odbačeni partijski kadrovi ili disidenti, ulaze u nemilost, ali ne izlaze iz stanova.
"Nisu se smjeli baviti politikom, ali nisu završili na ulici, nisu postali socijalni slučajevi i nisu umrli od gladi", kaže Klasić.
Vila za Tita
Prije svoje ostavke Krajačić je za Tita sagradio Vilu Zagorje.
"Tito vilu Zagorje nikad nije volio. Bio mu je to prazan prostor, pompozan, odveć modernistički i prevelik", kaže Rašeta.
Za razliku od Broza hrvatski su predsjednici zavoljeli vilu na Pantovčaku. Aktualna predsjednica još nije, iako je to najavila prije više od godinu dana, otvorila građanima šumu na Pantovčaku. Preseljenje s te adrese bila je jedna od važnijih točaka obećanja predsjednice Grabar-Kitarović u mandatu koji je sada pri kraju.
"Recite mi, što je dobro napravila za društvo i za svoje biračko tijelo?", pita Manolić koji ne misli ni da Miroslav Škoro ima puno šanse.
"Miroslav Škoro je pjesnik. Zamislite pjesnika da mora voditi državnu politiku!", govori Manolić. Ne krije da na sljedećim izborima tipuje na Milanovića.
Tko će kupiti vilu?
Hoće li se ova nekretnina s puno suvlasničkih dijelova brzo prodati?
"Činjenica je da se stari ljudi ne vole seliti, nego vole sjediti tamo gdje sjede", kaže Manolić.
Upućeni u tržište nekretnina kažu kako je ključna lokacija, a Nazorova je uvijek bila privlačna. Problem je što, za razliku od manjih stanova za obične smrtnike, trenutačno postoji više skupih nekretnina koje su na prodaju, a manje onih koji ih mogu kupiti. Najstariji stanar ove kuće je prema prodaji ravnodušan i već pomalo umoran.