Ono što su bura i sol oblikovali prije 12 tisuća godina - čovjek je uništio u jedan dan. Dalmatinska škrapa otišla je u povijest.
Riječ je o uvali Paladinki na Pagu, 200 metara pomorskog dobra. Na teren smo izišli s Lučkom kapetanijom da nam objasne - što se ovdje dogodilo?
"Evidentno je da je došlo do radova na pomorskom dobru i došlo je do devastacije obale. Vidljivo je da su tu izvedeni nekakvi radovi za koje izvođači nisu imali potrebna odobrenja, niti koncesiju, niti građevinsku dozvolu", kaže nam Alen Rukavina, kapetan Lučke kapetanije Zadar.
Kako je to moguće?
"Očito je da je investitor, odnosno pretpostavljamo neka osoba, je odlučila napraviti ono što je napravila", dodaje Rukavina.
"Morali smo očistiti to kamenje..."
Riječ je o njemačkom investitoru Michaelu Draganu Schereru. Kako je došlo do devastacije? Jezični nesporazum, kaže.
"Morali smo očistiti to kamenje, pustinju, možda to možete to snimiti. I htjeli smo staviti malo kamenje na obalu."
Povrh toga?
"Da. Problem je to što sam ja mislio da oni znaju što smiju napraviti. No, nisam razgovarao s njima, nisu imali naredbu da to naprave. Vidim problem, razumijem problem, silno mi je žao, ali ja to nisam naručio", govori nam Michael Dragan Scherer, investitor iz Njemačke.
To je posao koji su platili 100 tisuća eura.
"Ta vrsta posla nije ni jeftina ni jednostavna. To je prilično velik nesporazum. Ja sam bio začuđen koliko je to jeftino tu, u Njemačkoj nemam novca za to. Bio sam jako začuđen", kaže.
Koliko ste to platili?
"Možda 100 000 eura. Teško mi je prihvatiti da je to samo bio jezični nesporazum. A već je bilo kasno...", dodaje.
Možda zbog lošeg engleskog - ali razgovor je u jednom trenutku krenuo u neočekivanom smjeru.
"Ima puno usitnjenog kamenja i stavili su to kamenje na plažu. Ako kreneš kopati, vidjet ćeš staru plažu. Ovdje? Da. Sada? Da. Hoćete mi reći da se ispod ovog sloja nalazi veće kamenje poput onog tamo? Da, rekli su mi. Možete li mi to pokazati? Da. Ali ne prstima", istaknuo je Michael Dragan Scherer.
Gledali smo sa svih strana - ali dokaza za to nije bilo.
Nemaju koncesiju!
"Nema ničega ovdje. Možda. Nema nikakvog kamenja ispod ovoga. Rekli su mi da će ga s onog mjesta prebaciti ovdje. Nisam to napravio. Nisam to naručio, nisam to napravio", ponavlja Scherer.
No, sve i da su samo nasipali, a ne uništili škrapu - nisu smjeli. Jer nemaju koncesiju! Njegov odgovor nismo u potpunosti shvatili.
Ali vi nemate koncesiju, ne možete ništa raditi na ovom području.
"Vidio sam koncesiju, vidio sam papir. No, sada su mi rekli, i zato sam danas tu sa ženom, rekli su mi da je sve spremno, ali da smo zaboravili predati zahtjev", rekao je Scherer.
Pitali smo Zadarsku županiju jesu li zatražili koncesiju. A najveći misterij je da za ovu, novonapravljenu, privatnu plažu - nitko na otoku nije znao.
Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić nije htio s nama razgovarati na ovu temu. Rekao je da je na službenom putu i poručio kako je prvih 6 metara uz obalu u vlasništvu RH. Prema njegovim riječima, o tome bi se trebali brinuti oni.
Cijelu jadransku obalu kontrolira 5 Inspektora
U Lučkoj kapetaniji odgovaraju - cijelu jadransku obalu kontrolira svega 5 njihovih Inspektora koji rade po dojavi komunalnih redara. Rukavina prebacuje odgovornost i tvrdi - za lokalne probleme trebala bi se pobrinuti - lokalna samouprava.
"Da, imamo članak 10 koji kaže da o pomorskom dobru brine RH putem jedinice lokalne i područne samouprave. Realno je da na ovom prostoru od Karlobaga do Šibenske županije, od Velebita do Dugog otoka imamo 1 inspektora, a imamo u prošloj godini preko 300 predmeta na jednu osobu", ističe Rukavina.
Nazvali smo i drugog čovjeka ovog projekta Thomasa Geisslera, direktora trgovačkog društva upisanog na ovo zemljište. On je nonšalatno odbrusio da je cijela stvar shvaćena previše dramatično i potvrdio priču o jezičnom nesporazumu. Na kraju našeg razgovora poslao mi je fotografiju s ironičnom porukom.
"Ovo sam ja. Strašno mi je žao što sam uništio neko kamenje."
Na stranicama njemačke tvrtke nalaze se fotografije planiranog projekta na Paladinki. Bit će to, kažu, OPG s ovcama i mobilnim kućicama. Male dijelove parcele moći će se kupiti za 130 do 530 eura po kvadratu. Planovi su veliki.
Ali, da biste gradili, trebate dozvole.
"Sve dogovaramo s odvjetnikom već 6... ne, 8 mjeseci."
Ali nemate to sada?
"Ali imamo planove Grada Paga i Zadra da to možemo raditi. Ali moramo odlučiti koliki dio će biti OPG, koliki dio T2 i koliko možda, možda T1", kaže nam Michael Dragan Scherer, investitor iz Njemačke.
T2 i T1 su građevinska područja na kojima se rade turistička naselja i kampovi. Ovo je zemljište, prema prostornom planu Grada Paga - negrađevinsko, tzv. zaštitne šume.
O svemu obaviješten DORH
Cijela stvar je još pod istragom Lučke kapetanije. O svemu je obaviješten DORH.
"U ovom trenutku imamo upite općinskog i županijskog državnog odvjetnika. Kada napravimo cjelovitu istragu sve što znamo ćemo im reći. O povratu u prvobitno stanje, ne znam što da vam kažem, mislim da nije moguće. Moguće je da se traži samo naknada štete od počinitelja", ističe Alen Rukavina, kapetan Lučke kapetanije Zadar.
Da Pag nije izoliran slučaj devastacije - znaju u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Izišli smo s njima na teren, pokazali su nam ono što im građani prijavljuju. Prva postaja Općina Dugi Rat pokraj Omiša.
"Ovo pero po kojem šećemo je nastalo isključivo nasipanjem građevinskog materijala, otpada, šuta, produžilo se poprilično, kako možete vidjeti ispred nas i oko nas", govori nam Matea Dorčić.
Sustavno ilegalno odlaganje otpada traje godinama
Pločice, betonske ploče, ležaljke - nema čega nema. Sustavno ilegalno odlaganje otpada traje već godinama, a prema fotografijama koje su nam poslali iz Županije - bilo je i puno gore.
"Općina Dugi Rat je uspjela nekako stati na kraj postavljanjem new yearsija sa oznakom Općine i na taj način se zaustavilo nasipanje koje traje već godinama". kaže nam Matea Dorčić iz Splitsko-dalmatinske županije.
No, iako problem traje godinama, službeno - ne zna se tko je počinitelj.
"Po nizu prijava ovo služi kao brodogradilište, marina, odlagalište... Sve. Fotografije koje ste zaprimili su grozne, Da, ovo je sada bolji scenarij u odnosu na ono što je bilo prošle godine u ovo vrijeme", dodaje Dorčić.
45 kilometara sjevernije, Bušinci u okolici Trogira - još jedan primjer devastacije - betoniranje pomorskog dobra.
"24. svibnja smo zaprimili anonimnu prijavu u kategoriji nasipanje, neovlašteno nasipanje plaže, devastacija pomorskog dobra, naravno. Kao što vidimo u svega nekoliko dana to je postalo betoniranje na pomorskom dobru", kaže Matea Dorčić.
Nitko još nije reagirao
Bez koncesije, bez srama netko si je poravnao plažu za ležaljke i ručnike. O tome su obaviješteni svi - nitko još nije reagirao.
"Sve nadležne inspekcije su obaviještene o tome, nadamo se da će što prije izaći na teren, da će se poduzeti mjere jer ovo je zaista jedna prava devastacija", dodaje Dorčić.
Posljednja lokacija - uvala Saldun, ilegalni pontoni u kampu Rožac.
"Taj ponton je zapečaćen i zabranjeno je korištenje. Ali očito se koristi jer je gumenjak bio privezan točno kada smo mi bili, unatoč oznaci da je zabranjeno i onoj traci od Ministarstva", tvrdi Dorčić.
U istoj uvali - još dva ilegalna pontona doslovno uz plažu gdje se kupaju ljudi.
Baš u trenutku kada smo došli - tamo je pristao brod s turistima.
Pokupio je novu turu i krenuo dalje.
"Tu smo radi zabrinutih građana, mještana uvale Saldun, koji prijavljuju ovu uvalu zbog 2 pontona i obavljanja gospodarske djelatnosti, bez ovlaštenja, odobrenja i pisanog traga", kaže Matea Dorčić.
Nikome se ne žuri
Lučka kapetanija naredila je micanje pontona - no kako stvari stoje - nikome se ne žuri. Čak su od trenutka prijave - proširili ilegalnu konstrukciju.
Prijave građana stigle su putem web stranice Pomorsko je dobro! Projekt je to Splitsko-dalmatinske županije.
"Imate sve podatke naše županije na jednom mjestu, ako vas zanima o vašoj vali, tko nešto koristi ili ne koristi sukladno pravnoj osnovi, možete pronaći na stranici tko tamo djeluje ili ne djeluje, odnosno možete prijaviti na toj stranici. Preko 100 prijava u 4 mjeseca od kada smo izbacili tu kampanju", govori nam Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo.
Problema je puno - tvrdi i Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan koji je sudjelovao u izradi novog Pravilnika za koncesije.
"Izgleda kod nas u Hrvatskoj više vrijede politički dogovori nego bilo koji zakon, bilo koji pravilnik. I tu kada se netko dogovori, pogotovo onaj koji je na vlasti, tu priča staje", jasno će Marinić.
"Ne brinemo se o pomorskom dobru"
S tim se slaže i županijski vijećnik stranke Pametno Ante Renić. Dodaje da se na institucionalnoj razini ne brinemo o pomorskom dobru.
"To je već otpjevana sporost institucija koje bi trebale biti brze u zaštiti pomorskog dobra. U Zakonu je to sve na neki način dobro napisano, a u realnosti vi imate da vam se većina te zaštite svodi na Lučku kapetaniju što je tehnički teško izvedivo", tvrdi Renić.
To otprilike znači da ćemo ovakve prizore devastacije i dalje viđati. Vlast neće znati što im se događa u dvorištu, dogodit će se kakav jezični nesporazum, stvarat će se privatne plaže - a javne betonizirati. Da im škrapa ne bi grebale noge.
