Mještani Donje Lomnice, pokraj Zagreba su ljutiti jer se u njihovom mjestu gradi asfaltna baza. Njih nitko ništa nije pitao, kažu. "Svi ovi ljudi koji dolaze nisu jednostavno zadovoljni s ovim, jer ih nitko nije pitao niti išta, nego su samo evo krenuli ovako raditi. Mi smo razočarani i borit ćemo se do kraja, i bit ćemo toliko uporni dok ne budemo stisnuli ljude koji su nam to priuštili", rekao je Predrag Preložić, mještanin Donje Lomnice.
"Nemam kaj za reći, osim da sam treća kuća odavde i da sam očajna", tvrdi mještanka Donje Lomnice, Majda Šoštarec. "To je nama naša država dala da nam strane firme rade tu kaj hoćeju, a u svojoj domovini to ne mogu raditi, jer Strabag koliko ja znam nije bogzna kaj u Austriji nego tu po Hrvatskoj uništava firme i gradi kaj hoće! A to ne može on sam ako nema pomoć države", rekao nam je Ivan Klaforić iz Donje Lomnice.
Projekt asfaltne baze planiran je još 2004., Studija o utjecaju na okoliš je izrađena 2010., nakon toga je uslijedila i lokacijska, te građevinska dozvola. Gradnja je započela prje par mjeseci. Građani tvrde da se sve odvijalo u tajnosti, kako bi se njihov prostor za prigovore smanjio na minimum.
Dakle, od same javne rasprave pa do izdavanja građevinske dozvole
napravljen je čitav niz prekršaja, stanoviti je prekršaj
naravljen čak i kad je davan odgovor na žalbu, odnosno zahtjev za
izdavanje građevinske dozvole na koji smo se žalili, nadajući se
da ćemo stvoriti neki pravni okvir da ponovno prema okvirima
Aarhuške konvencije ponovno preispitamo tu Studiju o utjecaju na
okoliš koja je, ne sumnjiva, nego koja je, stručnjaci su rekli,
katastrofalno loša", objašnjava Mario Janečić iz
Donje Lomnice.
Spomenuta Aarhuška konvencija svim osobama daje pravo života u
zdravom okolišu i pravo da ga štite. Propisuje i da zbog toga
građani moraju imati pristup informacijama te pravo sudjelovanja
u odlučivanju. "Mi smo bili pozvani kod gradonačelnika, međutim
on je postavio zaštitare pred gradsku skupštinu, i pustio svega
nekoliko predstavnika naše inicijative, koji su bili na neki
način podobni da uđu", ispričao nam je Michael
Stepanić.
"Na sjednicama i u vijeću se ta tema izbjegava, iz Ministarstva zvao ih je da dođu u vezi nekog pitanja koje uopće nema veze s Donjom Lomnicom, i na kraju tog teksta napisao i da se porazgovara na temu Donje Lomnice, znači on totalno izbjegava, fokus mu uopće nije na Donjoj Lomnici niti na ovom problemu", tvrdi Zvonimir Stjepić, vijećnik Živog zida u GV Velike Gorice.
Za zdravlje svojih pacijenata strahuje i liječnica u lokalnoj ambulanti. "Nekakva asfaltna baza koja bi bila relativno blizu ove ambulante, bi dosta utjecala na razvoj drugih oboljenja, to su onda nekakvi karcinomi, razvitak astme, razvitak korničnih bolesti, znači oboljenja koja više ne bi bila klasična za nekakvo normalno starenje populacije", objašnjava dr. Ana Marija Brebrić, liječnica u Donjoj Lomnici.
Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić pak tvrdi da se radi tek o nekolicini nezadovoljnika, tvrdeći da su svi mještani Donje Lomnice na vrijeme znali što će se graditi u njihovu susjedstvu. "Ja ne znam kako to za njih nije kada su 2004., prodali dakle to zemljište, znajući da će Strabag na tom zemljištu graditi asfaltnu bazu, dakle, osam suvlasnika se našlo zajedno za tim stolom znajući što će se tamo izgraditi", tvrdi gradonačelnik Barišić.
"Strabag je došao u Veliku Goricu, da Strabag nije imao projektnu
dokumentaciju, koja im je bila tmao predočena", rekao je Barišić
kojem smo ukazali da mještani nisu dali dokumentaciju. "Mještani
sudjeluju u donošenju prostornih planova i ne bi došli da nisu
mogli kupiti zemljište, dakle to je bio početak, procedura, kažem
traje od 2005.godine, i ona traje već nekoliko godina, rekao sam
vam da ona ima svoj zakonski tijek", rekao nam je Barišić.
Ipak, 30-ak nezadovoljnih koji se okupili oko naše ekipe
tvrde da oni suglasnost nikada nisu dali. Dapače, već su nekoliko
puta prosvjedovali, jer tvrde gradonačelnik uporno izbjegava
suočavanje.
"Nije nikada došao, poslao je na jedan zbor građana svoju desnu ruku, dogradonačelnika Krešimira Ačkara, koji je pred sam izbore obećao da će se boriti svim sredstvima, da će organizirati odvjetnički tim, da će napraviti sve što je u njihovoj moći da zasutave izgradnju asfaltne baze", rekao je Michael Stepanić.
"Onaj tko kaže da gradonačelnik može sam donositi ili poništavati građevinske dozvole, laže. Dakle, može se dogoditi da su nekakve dezinformacije izrečene, ili da ih netko pokušava plasirati, ali to je nemoguće", tvrdi gradonačelnik Barišić.
Činjenica je da se tada tijekom tog sastanka obećavalo da će se poduzeti sve što se može da se spriječi izgradnja te asfaltne baze, a Barišić tvrdi da se i sad poduzima sve što može. Ipak, kada smo Barišiću pokazali ugovor kojeg je prije tog sastanka sklopio sa Strabagom o reguliranju međusobnih odnosa, kada je već znao da je to nemoguće spriječiti, Barišić je rekao kako ne zna o kojem ugovoru govorimo.
Kada smo mu objasnili kako se radi o ugovoru o međusobnim obvezama Strabaga i grada, Barišić je rekao kako je ugovor sklopljen po zakonu te da u njemu ne vidi ništa sporno. Ukazali smo Barišiću da je ugovor potpisao on te da je ljudima obećao kako će grad poduzeti sve da se gradnja spriječi.
"To jedino ako je u sklopu građevinske iz 2016.godine. Da, dakle,
prosvjedi su počeli u predizborno vrijeme, to je bilo puno, puno
kasnije od 2016. Godine. Dakle, ti ugovori nisu krenuli u
predizborno vrijeme odnosno u vrijeme kad je krenulo
nezadovoljstvo mojih sugrađana", rekao nam je gradonačelnik
Barišić.
Upravo tako. Potpisani su prije, kad je Strabag već dobio svu
zakonsku dokumentaciju. Gradonačelnik je znao da je posao
zaključen, no građanima je davao lažna obećanja. Kuća
Krešimira Smolkovića druga je do asfaltne baze,
no spletom okolnosti postao je prvi susjed. Oni koji su ti prije
živjeli nakon sudskog postupka sa Strabagom prodali su im kuću.
Pravnu bitku s novim nepoželjnim susjedom nastavio je Smolković.
"Preko odvjetnika probali smo uložiti žalbu na izdavanje građevinske dozvole, obzirom da za izdavanje građevinske dozvole nije bilo nikakvih obavijesti, nije bio obaviješten nitko od susjeda niti zainteresirane tu stranke, međutim grad nas je tu odbio s obrazloženjem da je to od interesa za RH. Naime, oni kažu, u Strabagu, nemaju otpadnih voda, ali da bi odvodili vode iz asfaltne baze misle prekopati cijelo selo, ovo je druga vodozaštitna zona, kako bi odvodili vodu tamo na kraj u potok", objašnjava Smolković.
"Kakav je točno interes RH odvodnja, odnosno infrastruktura koju
gradi Strabag zapravo sebi da bi otpadne vode odvodio?" upitali
smo Barišića. "On nije stranka u postupku, u prvom stupnju je to
odbijeno i proslijeđeno na drugi stupanj, to je Ministarstvo,
neka onda resorno ministarstvo procijeni što će onda s tom
žalbom", rekao je velikogorički gradonačelnik.
Smolkovićev odvjetnik tvrdi da on jest stranka u postupku jer
njegova parcela graniči s putanjom koju Strabag namjerava
prekopati za otpadne vode. Do zaključenja priloga nismo
dobili reakciju Ministarstva graditeljstva, a iz Ministarstva
zaštite okoliša su nam odgovorili da su tvrdnje da javnost nije
bila obaviještena i uključena u postupak javne rasprave u
potpunosti neutemeljene. Zakonska forma je ispunjena, tvrde.
Ipak, odvjetnik Krešimira Smolkovića tvrdi drukčije.
"Dužni su po zakonu izvjesiti na vidljivom prikladnom mjestu, zaštićenom od vremenskih uvjeta i ostalog na parcelama koje su predmet tog obuhvata. Oni su izložili smao na parceli na kojoj je asfaltna baza, ali na parcelama koje ce biti predmet infrastrukture, izgradnje otpadnih voda, znači, praktički cestama, a to je onda vidljivo ljudima, oni to nisu napravili.
Građevinska dozvola za objekte koji imaju utjecaj na zaštitu okoliša, onda ste to dužni objaviti i na svojim stranicama tijela koje to izdaje tj.Grada Velike Gorice, da bi time obavijestili zainteresiranu javnost, da se gradi taj objekt koji predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje građana i okoliš, oni ni to nisu učinili. Tako da je to, po meni napravljeno, bez dovoljnih radnji da bi se ti ljudi obavijestili i mogli reći svoje mišljenje, primjedbe i pritužbe", tvrdi odvjetnik Milorad Čađenović.
A da se imaju čega bojati Lomničani su zaključili kada su se malo raspitali kako radi asfaltna baza. Informacijama im je pomogao fizikalni kemičar s Farmaceutsko biokemijskog fakulteta.
"Asfaltna baza, pogotvo, asfaltna baza 160-satnog kapaciteta, gdje vi grijete bitumen, nužno ispušta kancerogene supstance, i tu prestaje bilo kakva eventualnost, tu počinje matematika, ako je to netko spreman napraviti ljudima pod prozorima deset metara do prvih prozora, onda tu prestaje svaka rasprava.
Ja vas pitam, kako je moguća sramota koja se zove Studija o utjeaju na okoliš gdje je taj momenat uopće nije spomenut. Momenat isparavanja iz asfaltne baze koji vi ne možete nikako izbjeći nikada i nikako", objašnjava prof.dr.sc. Stanko Uršić, umirovljeni fizikalni kemičar.
Iz Strabaga pričaju drugu priču. U pratnji tehnologa koji nam se ponudio objasniti kako će asfaltna baza raditi, stigao je još jedan kolega i dva stručnjaka za odnose s javnošću.
"Ovo postrojenje koje radi na ovakav način, je zadnjeg tipa, zadnja generacija tehnologije asfaltnih baza, ona je napravljena tako da apsolutno štiti sigurnost i zdravlje ljudi, u krajnjoj liniji i štiti prirodu, na taj način da prvo, ne koristi nikakvu vodu u tehnološkom procesu, koristi najčišći mogući energent koji trenutno imamo, to je fosilni plin, a za grijanje svih ovih djelova koristi električnu energiju, nekakvi stariji tipovi radili su na mazut, ili ne znam, pa su ispuštali dim, toga tu nema", tvrdi Luka Krnić, voditelj osiguranja kvalitete Strabag Hrvatska.
Pokazali su nam kako će postrojenje biti potpuno okruženo zelenilom, a najviši dimnjak, koji, kako kažu, ne ispušta ništa štetno, bit će visok 19 metara. "To mogu pričati djeci u prvom razredu pučke škole i sirotinji koja ništa ne zna i ništa ne razumije. To je nezamisliva glupost. Uvijek nešto izlazi, da se razumijemo, a u toj Studiji nema niti jednog slova o načinu kako bi se to zaustavljalo", tvrdi prof.dr.sc. Uršić.
Kako bi potkrijepili svoju tvrdnju da asfaltna baza ne šteti ljudima, delegacija iz Strabaga nam je pokazala i niz fotografija takvih baza smještenih u raznim europskim gradovima. No, profesor Uršić s prijezirom odbacuje takvu argumentaciju.
"Trebalo bi točno vidjeti o čemu se radi i trebalo bi točno vidjeti kapacitet, kad su došli, povijest toga svega, ovo je prazna pripovijest ovako. Svaki slučaj proporcionalno opasnosti zahtjeva proporcionalno ozbiljnu analizu, ne propagadna lupetanja", smatra profesor Uršić i dodaje da bi odgovor na njegove tvrdnje trebalo tražiti u Beču.
Pa smo poslali upit u Beč. U odgovoru, piše, slično kao i u onom Ministarstva zaštite okoliša, da su o svim procesima dobivanja dozvola kao i javnoj raspravi svi uključeni bili obaviješteni na vrijeme. Ipak, sedam i pol tisuća građana Donje Lomnice i okolice uputili su institucijama peticiju jer tvrde da nije tako. No, ni to ni više prosvjeda nisu bili dovoljni pa će 30. rujna opet na ulicu.
