Najava ministra Kujundžića kako kineski investitori namjeravaju graditi novu bolnicu izvan Splita otvorila je mnoga pitanja. Kome bi točno ta bolnica bila namijenjena i što bi Splićani dobili izmještanjem svog KBC-a na Klis?
Kad je šezdesetih godina arhitektica Zoja Dumengjić projektirala bolnicu na Firulama, starcionarnim pacijentima poklonila je najljepšu poziciju. Iz bolničke postelje bolesnici su imali pogled na more i Brački kanal jer je KBC projektiran izvorno s mišlju da će na bolesnike terapautski djelovati pogled na more i Brački kanal.
Danas im taj pogled priječi nedavno izgrađeni hotel.
"Taj objekt ne pripada tom prostoru"
"Niti 50 metara udaljeno stoji zid dugačak 60 metara", govori Gojko Berlengi.
"Ne treba biti niti arhitekt niti stručnjak da se zaključi da taj objekt ne pripada tom prostoru", kaže Dragan Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Splita.
Hotel koji se ispriječio pred bolničkim odjelima na Firulama, za naše je sugovornike pokazni primjer onog što se Splitu u urbanističkom smislu događa.
"Nešto što je nekad bilo dio civiliziranog urbanizma koji je nastao 60.godina, a to je javno pravo na pogled se - prodaje", govori Gojko.
U zemlji čijim je građanima u tranziciji ukradeno puno toga, teško je pričati o otetom pravu na pogled iz bolničke sobe.
"To je i stručna i društvena kapituacija", kaže Dragana Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Splita.
Ovog je ljeta građane Splita naljutilo ponašanje turista koji su kamp kućice parkirali u krugu bolnice
"Ja sam svaki dan u bolnici, nažalost. Ali, naći parking je prava lutrija. Prije ćeš dobit na lotu nego pronaći parking", kaže posjetitelj bolnice.
Hoteli koji grabe njihov prostor smetaju samo dežurnim, nazvat će ih, grintavcima.
"Da je urbanizam jednostavan, da se sastoji od dobrog odgoja i zdravog razuma, u ovom slučaju je izostao taj aspekt pristojsnosti i obzirnosti nove građevine prema zgradi bolnice, prema njenoj funkciji. Prema njenim korisnicima", govori Gojko.
Da vam susjed podigne višu kuću ispred bašće, vjerojatno biste se ljutili, još vjerojatnije s njim tužili. No, za pacijente javne bolnice nema se tko zauzeti. Kada je 2005. godine dovršen generalni urbanistički plan parcela na kojoj je izgrađen hotel trebao je imati društvenu namjenu. Gojko Berlengi bio je jedan od dvojice autora GUP-a.
"Prema izvornom GUP-u iz 2005.godine namjena je bila D2, javna i društvena namjena, u principu dom za starije osobe, poput doma na Zenti", kaže Gojko.
Na tom je prostoru investitor, tvrtka Krupa trebala graditi Zdravstveni centar s pripadajućim sadržajima javne i društvene namjene. Pretvaranje lokacije za javnu namjenu u hotel prolazilo je kroz dug put gradskih uprava od Željka Keruma, preko Ive Baldasara do Andre Krstulovića Opare. Svi su prema projektu bili blagonakloni. Investitor je najprije htio otvoriti polikliniku.
"Došlo do promjena u procjeni investitora, i u tome trenutku urbanisti i konzervatori se ponašaju poslušno, ne pokušavaju zaštiti memoriju grada kao u vremena kada se ozbiljnije pristupalo prostoru", kaže Sandi Vidulić, novinar.
U međuvremenu, od prve projektne dokumentacije, objekt je i u gabaritima nabujao.
"Prema dostupnim informacijama, pobjednički rad je imao 800 m2 u tlocrtu, a hotel u tlocrtu ima 1300 metara četvornih, što je povećanje tlocrtno od 500 četvrtnih metara. To je dvije do tri etaže više i to je ljepota priče za investitora", kaže Sandi.
Noćenje stoji od 200 do 300 eura
Centar zdravog življenja se sada pretvorio u hotel - lječilište u kojem noćenje stoji od 200 do 300 eura. Investicija je stajala 105 milijuna kuna, HBOR je dao kredit od 50 milijuna kuna, hotel posluje dobro, recenzije gostiju su pozitivne. Ima čak 76 soba koje su se u rješenju za građenje zvale- smještajne rehabilitacijske jedinice.
"Sve se to kroz politiku provuče. I ne rijetko imate situacije da gradsko vijeće glasa za neke izmjene gdje ni ne pogledaju da se povećava količina etaža. Znam par pojedinaca koji su to izgurali, dok se većina ne osvrće na to. Kad je već kasno, kad se taj plan donese, kad se to sagradi onda društvo postane svjesno da su dobili još jedan udarac u prostor", kaže Žuvela.
2017.godine objekt je dobio uporabnu dozvolu za građevinu javne i društvene namjene. Iz nadležnog ureda na naš upit po kojim kriterijima hotel ima javnu i društvenu najavu odgovaraju:
„Razvidno je da se u izdanim aktima ne navodi ugostiteljsko-turistička namjena - hotel, te je potrebno napomenuti da donošenje rješenja za obavljanje djelatnosti nije u nadležnosti ovog Upravnog odjela.“
"Nemate čvrsta pravila igre. Imate labava pravila igre, koji kroz kanale dovedu do zadane namjene koju želi investitor što se onda kroz politiku provuče", kaže Žuvela.
Kada je hotel otvoren, uprava se ovako pohvalila pred našim kamerama.
"Imamo wellness centar, dermatološku ponudu i fizioterapeutsku. Osim toga i standardna hotelska ponuda koja to prati", govorila je Diana Rubić, direktorica hotela.
Kao što je mala parcela javne i društvene namjene postala u najvećem dijelu turistički objekt, tako se i posljednjih dana licitira s cijenom zemljišta na kojem je smješten splitski KBC. Počelo je s najavom ministra zdravstva. Kujundžić tvrdi: kineski investitor daje kredit po povoljnim uvjetima, bolnica bi se mogla izgraditi na novom mjestu, a Kinezi bi dovodili svoje pacijente da ih Hrvati liječe.
"Velika kineska državna firma Sinopharm koja se bavi bolnicama i farmaceutskom industrijom zainteresirana je u Hrvatskoj graditi nove bolnice u Splitu, Zagrebu i Osijeku po izrazito povoljnim uvjetima i u tome smislu vodimo s njima pregovore", kaže Milan Kujundžić, ministar zdravstva.
Spasonosno rješenje svakog problema - kineski investitori
Ta je izjava samo potvrdila da su za Plenkovićeve ministre spasonosno rješenje svakog domaćeg problema kineski investitori. Kinezi će, govore, spasiti mljekarstvo i brodogradnju, nizinsku prugu i nogometne stadione, luku u Rijeci i Titov kompleks u Kumrovcu, a sada i hrvatsko zdravstvo. No, najava Milana Kujundžića otvorila je prostor i za špekulacije o premještanju KBC-a Split sa sadašnje lokacije na područje Klisa.
"Ako se bude gradila na novoj lokaciji naravno da se onda bolnica preseljava na novu lokaciju, u nove prostore, što bi bio veliki dobitak za narod u Dalmaciji i cijelu hrvatsku medicinu", kaže Kujundžić.
Ne dijele svi ministrov entuzijazam. Dr. Željko Markić, pedijatar u splitskom KBC-u i gradski vijećnik misli da je ovo samo loše pripremljen probni balon.
"Ovo što se najavljuje nije nešto što će poboljšati zdravstvenu zaštitu na ovom području već unazaditi ju i nekako dodatno srozati na loše i niske razine", kaže Joško Markić, gradski vijećnik, SDP.
No, ključna je riječ atraktivno zemljište na Firulama.
"Na način da to ne bi bila investicija već jedno kreditno zaduženje hrvatskih građana, dakle naših poreznih obveznika, u vrijednosti više od milijardu eura. Ono što se navodi kao financijska dobrobit da bi se zemljište na Firulama i Križinama prodavalo za oko 90 milijuna eura, dakle nešto što ne bi niti blizu zatvorilo financijsku konstrukciju", kaže Markić.
Za novinara Sandija Vidulića koji je već godinama kroničar urbanističkog kaosa u Splitu ovo je još samo jedan u nizu pokušaja da se dokine grad u ime turizma.
"Riječ je o hotelizaciji koja je uzela maha i koja ne vodi računa o građanima, a pitanje je koliko vodi računa o samim turistima", kaže Sandi.
Brane više nema nikakve
"Ako je jedini princip komercijalni, odnosno profitabilnost, onda dobivamo ovo što dobivamo, a upravo je urbanizam trebala biti brana da se to ne događa", kaže Gojko.
Ali, brane više nema nikakve.
"Ima objekata koji su manipulacijama povećavat i katnost i izgrađenost, što se dogodi i gradski odjel uza prostorno odbije, investitor dođe do ministarstva, ondje tumačenje i dobije dozvolu, gradski odjel postaje taoc", kaže Žuvela.
Turizam je jedna od rijetkih grana koja hrvatsko gospodarstvo drži iznad vode. Split i dalje turistički raste, a ove je godine bogatiji za deset hotela visoke kategorije. Gradit će se još više, iako urbanisti upozoravaju kako bi hoteli mogli pregaziti ono što Split čini gradom, a ne samo kulisom za turiste.
