Eko udruge tvrde da investitor unatoč tome što ima uporabnu dozvolu nije ispoštovao sve uvjete gradnje te da brani dolazak na slap iako rijeka ne može biti ničije vlasništvo.
A Karlovačka županija čeka da vlasnik sam sebe iskontrolirala i o tome ih obavijesti.
Prošlog ljeta sedreni slap Šušnjari na Mrežnici potpuno je presušio. Na njemu je privatna hidroelektrana romantičnog imena Dabrova dolina, koja je počela raditi lani.
Do elektrane vodi makadamska cesta kroz vrleti Tounjskog kraja, gotovo dva sata vožnje Karlovca. Htjeli smo vidjeti kako sve izgleda u sezoni kiša.
Nakon sat vremena vožnje od Tounja, 45 minuta možda, usred ničega, došli smo konačno do ograde koja govori privatan posjed, a hidroelektrana je tu odmah ispod.
Kako nam je vlasnica hidroelektrane u telefonskom razgovoru poručila da nije zainteresirana za snimanje, ne bismo smjeli prijeći ogradu privatnog posjeda.
U međuvremenu nam je u redakciju stigao mail upozorenje tvrtke u čijem je vlasništvu hidroelektrana
“Zbog Vaše osobne sigurnosti i naše odgovornosti za istu, te istovremeno uvažavanje Kaznenog zakona u njegovom članku 141. o narušavanju nepovredivosti doma i poslovnog prostora, najljepše molim da ne ulazite u prostor sjedišta tvrtke Kelemen energija d.o.o. niti da vršite snimanja bilo kakve vrste.”
Ali kako nas je zanimalo kako to izgleda ovdje na licu mjesta u prirodi, morali smo doći najbliže moguće.
Upravo zbog toga s Denisom Franciškovićem iz Udruge Eko Pan našli smo se na Mrežnici, ali kilometrima dalje od Dabrove doline.
“Mi sada nismo na lokaciji hidroelektrane Dabrova dolina iz vrlo konkretnog razloga, jer je to sad, zapravo, privatni posjed, ograđeni… Da, pa meni je zapravo, pred puno nadležnih osoba kad smo imali sastanak sa predstavnicima općine, županije, HAUP-a, inspekcije Ministarstva osobno zabranio pristup lokaciji gdje je ona izgrađena, ne samo postrojenja nego je žicom ograđen pristup slapu tako da nitko tamo nema slobodan pristup, a između ostalog, investitor drži da je njegovo pravo potpuno ograničiti pristup vodi, što, naravno nije istina jer vodno dobro je ustavom zaštićena kategorija i ne bi se smjelo ograničavati na taj način”, kazao je Dean Francišković, Udruga za zaštitu okoliša i prirode Eko Pan Karlovac.
Međutim, jest. A do toga je došlo tako što je Karlovačka županija prostornim planom 2008. predvidjela potencijalne lokacije za hidroelektrane na sve četiri karlovačke rijeke. Koliko ih je, govori i to da je gotovo 50 posto svih malih hidrolektrana u Hrvatskoj planirano upravo u Karlovačkoj županiji.
“Pored ovih koje su vidljive na karti postoji ta, rekao bih, potpuno nejasna i potencijalno opasna formulacija u prostornom planu da je moguće graditi elektrane i na prostoru bivših starih mlinica, bez navođenja i broja i koje su to lokacije”, rekao je Francišković.
A zašto je to loše, kažu ekolozi, pokazalo se upravo na primjeru Dabrove doline koja je i dobila dozvolu na lokaciji najvišeg sedrenog slapa na Mrežnici upravo zbog postojanja dvije stare mlinice na tome mjestu.
“Pisalo je da hidroelektrana ne smije raditi prilikom niskih vodostaja, vodostaji su bili niski, HE radi! E, onda smo mi rekli, vrag je odnio šalu, ajmo mi se malo ozbiljnije pokrenuti u tom smislu”, kazala je Irma Popović Dujmović, WWF - World Wide Fund for Nature Adria.
Bilo je to prošlog ljeta kada je slap potpuno presušio, kao što su pokazale snimke s početka naše priče. No, prije nego je situacija postala toliko ozbiljna upozorenja su stigla i do ureda Pučke pravobraniteljice.
“Nakon što je inspekcija zaštite okoliša otišla utvrdilo se da je bilo nekih propusta”, kazala je Lidija Lukina Kezić, zamjenica pučke pravobraniteljice.
Bilo je to 2014. godine, dok je hidroelektrana još bila u izgradnji. Važno je napomenuti da se radi o tzv. mini elektrani kapaciteta ispod 5 megavata, kojoj zakon ne propisuje izradu Studije o utjecaju na okoliš, tek ocjenu utjecaja na ekološku mrežu. Iz Hrvatske agencije za zaštitu prirode dali su mišljenje kojih se to mjera zaštite ekološke mreže investitor treba držati. No, iz Udruge Eko Pan tvrde – u praksi se to nije provodilo.
“Dapače, klasična mala hidrolektrana gdje jednostavno bez procjena utjecaja na okoliš. gdje jedn Hrvatska nije bila usklađena s direktivom i omogućila da se tamo uz predimenzionirnaje svega napravi što se napravilo---koji jednostavno uzima slapu više vode nego što je trebalo i ugrožava njegovu vitalnost”, rekao je Dean Francišković.
“Konačno treba konstantno pratiti stanje na terenu. Dakle, postoji ta javna agencija Natura Viva i treba dozvoliti njima da oni neprestano prate da se rade ta mjerenja kako ne bi došlo do promjena na slapištu”, kazala je Lidija Lukina Kezić.
To je ustanovljeno prije samo tri mjeseca, pa smo računali da bi sve o tome trebali znati u Natura Vivi. Javna ustanova karlovačke županije kojoj je posao baš praćenje stanja na terenu. No, umjesto ravnateljice izjavu nam je odlučila dati sama županijska pročelnica.
“Zadnje je, dakle, tehnički pregled obavljen u trećem mjesecu 2017.godine, gdje je utvrđeno da je sve u skladu sa zakonom, izgradnja je bila u skladu sa zakonom i nakon toga je izdana uporabna dozvola”, rekla je Marina Jarnjević, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije.
Da, dobro ste čuli – kaže pročelnica, sve je u redu, prije devet mjeseci su im izdali uporabnu dozvolu. Podsjećamo, prijave o nepravilnosti datiraju od 2013. Ali, postaje još bolje.
“Dakle, ono što je investitor dužan sljedeće godine učiniti, obzirom da se radi o rijeci Mrežnici i da je to zaštićeno područje Natura 2000, dakle, dužan je sukladno zakonskim propisima dostaviti izvješće, koje je osnova za izdavanje svih dozvola i okolišnih, i izdavanja dozvola”, kazala je Jarnjević.
Pročelnica nas je, priznajemo, zbunila. Dakle, izdana je uporabna dozvola, a na osnovi izvješća koje investitor šalje sljedeće godine izdaju se okolišne dozvole.
“Vi ste osnivač javne ustanove, Županija, ustanove Natura Viva koja vrši kontrolu da li je sve kako treba, zar ne? Dakle, Natura Viva vam je isto ovo što sam vam rekla, njoj se podnosi izvješće. Vi ne idete u inspekciju svoju, da tako kažem? Kako znate da je izvješće točno, ako ne idete u inspekciju na terenu?
Dakle, ne mogu vam sad u ovom času na to odgovoriti, još jednom naglašavam, od 1.9. 2017. godine sam na ovoj poziciji, ono što ja mogu potvrditi da su postupci provedeni od strane nadležnih institucija koje se odnose na županijski dio da su provedene u skladu sa zakonom”, rekla je Jarnjević.
I dok se mi čudom čudimo ovim administrativnim akrobacijama, u udruzi World Wild Adria kažu – to je priča koja traje godinama. Stanje na terenu kao da županijske institucije uopće ne zanima.
“Ovo je napravljen taj kanal, taj veliki zahvat koji uzima vodu dobrih 5-6 metara uzvodno, koji je čak produbio korito ispod da bi mu se što više vode slijevalo, to nigdje u ovim papirima ne postoji. Kad se sad raspravlja o tome zašto je to tako, argument je, pa imaju uporabnu dozvolu, što to znači? Imaju uporabnu dozvolu da hidroelektrana može raditi, ali uvjete nije ispoštovala”, kazala je Irma Popović Dujmović.
Da zaštitari prirode pričaju u vjetar, potvrdila nam je i pisana izjava koju nam je poslao investitor, a ona kaže: „Tvrtka Kelemen energija d.o.o. ima sve zakonom propisane dozvole za obavljanje predmetne djelatnosti proizvodnje električne energije. Također, nad radom tvrtke provodi se konstantan nadzor za to nadležnih državnih institucija”
Sljedeća adresa-načelnik Tounja. Njegova općina izdala je suglasnost da hidroelektrana može u prostorni plan. Načelnik je razočaran što ih nije sagrađeno barem još pet.
“Voda kao voda ide, vi ne možete vodu zaustaviti, ja osobno smatram kada bi se još više napravilo i da se uredi sa strane, manje bi došlo do erozije, pa svi mi znamo koliko je životna dob jedne rijeke, pa rije traje otprilike deset tisuća godina, nakon nekog vremena neće ni te rijeke neće više biti, ne vidim zbog čega, pa kako to rade Nijemci, zašto mi ne bi, ja ne vidim u čemu je problem. Koliko vi dobijete od komunalne naknade? Općina Tounj dobije 100 tisuća kuna godišnje”, rekao je Ivica Sopek, načelnik Općine Tounj.
Kelemen energija je 2015. ušla u sustav povlaštenih proizvođača energije. Svu struju koju proizvede, a radi se oko 1,5 gigavata godišnje, HEP otkupljuje po puno većoj cijeni od tržišne. Na takav status Kelemen energija ima pravo 14 godina.
“Nama je investitor rekao da on planira zaraditi oko sto tisuća kuna mjesečno, što je oko milijun i 200 tisuća godišnje, što bi značilo da on za sedam do devet godina on može isplatiti kredit koji ima od milijun eura koji je podigao da bi mogao izgraditi to postrojenje”, kazala je Irma Popović Dujmović.
Ne samo da su utvrdili niz nepravilnosti, nego u World Wild Fundu tvrde da investitor uopće nije adaptirao mlinicu zbog koje mu je i omogućena gradnja.
“Ta mlinica uopće nije obnovljena, samo taj neki kanal koji sad dodatno pogoršava situaciju, i napravljena je potpuno nova infrastruktura, znači sve što je napravljeno, napravljeno je na novo, zabetonirano, a u rješenjima svugdje piše nećemo mi tu ništa betonirati”, rekla je Irma Popović Dujmović, WWF - World Wide Fund for Nature Adria.
Zanimljivo je da su svi sudionici naše priče prije tri mjeseca bili na sastanku u općini Tounj. No, i dalje svatko ima svoje tumačenje događaja.
“Nitko nije, ja moram priznati, možda sam ja zaspao na tom sastanku, nitko nije pomenuo tu mlinicu, možda sam ja izašao van”, kazao je Ivica Sopek, načelnik Općine Tounj.
Stoga na kraju priče evo audio snimke sastanka koja pomaže shvatiti tko pije, a tko plaća vodu na Šušnjari slapu u Dabrovoj dolini.
