Prema Crodemoskopu Živi zid je treća politička snaga u zemlji, s 12,7 posto potpore birača. Zbog ovih brojki čak i dvije najveće stranke na Živi zid više ne gledaju kao na skupinu aktivista s deložacija koju predstavljaju osebujni čelnici Ivan Vilibor Sinčić i Ivan Pernar već na ozbiljnog političkog protivnika.
I dok pobornici Živog zida u radikalnim idejama poput izlaska iz NATO saveza i EU ili ukidanja Ustavnog suda vide pravu politiku, ostali tvrde da se radi o opasnom populizmu. Iako od prošlotjednog kongresa čelnici Živog zida u svim kritičkim napisima o sebi vide urotu medija i političara, pristali su razgovarati s našom reporterkom.
Prije sedam godina počeli su ih iznositi s deložacija. A sad ih iznose iz sabornice.
“Ovo je njihova politika slobode i demokracije i Europske unije i ljudskih prava za koji se zalaže”, rekao je Ivan Pernar, saborski zastupnik, 28.12. 2017.
Pomalo filmska priča. Počeli su kao pokret otpora bankama zbog kojih su mnogi građani ostali bez svoje jedine nekretnine. Pojavili su se u vrijeme najveće krize kad mnogi više nisu mogli vraćati kredite. Iz deložacije u deložaciju bilo ih je sve više.
“Idemo obraniti obitelj i obranit ćemo jer imamo oko 200 naših ljudi”, kazala je Vladimira Palfi, supredsjednica Živog Zida, 4.4.2014.
“Uglavnom kada uspijemo obraniti dom, to je veselje. Ali uglavnom nije tako. Bude gadno za gledati…”, kazao je Marko Učić, Živi Zid, 4.4.2014.
Svoju su taktiku razradili do savršenstva i uskoro su ove scene postale zaštitini znak svake deložacije.
Mladi, buntovni, mahom besposleni – brzo su pokupili simpatije mnogih. Jer vlastitim su tijelima stali u obranu malih, siromašnih, obespravljenih ljudi. Nije se tada dalo naslutiti da će upravo oni danas biti u poziciji od koje velikim strankama zbog njih pomalo tresu gaće. Prema zadnjem crodemoskopu, Živi zid je treća stranka u Hrvatskoj.
“SDP nema posebnih komentara, Živi zid ima nekakvu svoj plan po kome radi, način komunikacije koji pada na dosta plodno tlo”, rekla je Sabina Glasnovac (SDP), saborska zastupnica.
“Nije to ništa novo da se sada pojavi, ako se sjećate i ORAH je imao 18 posto, znači ne opterećujem se sa drugima ako se s nekim trebam opterećivati to je ono što radimo mi”, kazao je Gordan Maras (SDP), saborski zastupnik.
Upitali smo i HDZ-ovce kakvo je njihovo mišljenje o Živom zidu.
“Pa očito da dio hrvatskog biračkog tijela i hrvatskih građana nije zadovoljan određenim događanjima u hrvatskom društvu, nije zadovoljan političkim strankama i u programu i rekao bih i ljudima”, rekao je Branko Bačić (HDZ), saborski zastupnik.
“Pokreti, stranke, udruge koje nastaju na buntu i nezadovoljstvu. Onog trenutka, po mom viđenju, kad ti problemi budu rješeni, doneseni kvalitetni zakoni, past će i popularnost Živog Zida”, kazao je Ivan Kirin (HDZ), saborski zastupnik.
No, popularnost im još uvijek raste. Od ridikula kakvim ih starije kolege uglavnom smatraju dogurali su do pune dvorane Lisinski. Iste one u kojoj svoje skupove voli održavati veliki HDZ.
Stranku su osnovali još 2011,a na političkoj sceni zaživjeli su tek tri godine kasnije Sinčićevom kandidaturom za predsjednika Republike. Iako us ovih dana posebno ljuti ne samo na kolege već i na novinare i iako Ivan Pernar ne pristaje na snimljene intervju, za Potragu su ipak sjeli u fotelje i spremno pristali prisjetiti se povijesti, ali i razjasniti mnoge upitnike.
“Kada sam 2011. na izborima dobio 0,3 posto glasova onda sam rekao pa ja pričam ljudima da je HNB mjenjačnica mene nitko ne razumije. Bio sam obeshrabren i kad su bili predsjednički izbori i kažu kolege daj idemo na predsjedničke izbore, a ja kažem ma što ćemo ići na te predsjedničke izbore ionak ćemo izgubit, a tad mi Vladimira kaže, veli, Ivane, ti ništa ne razumiješ. Kaže moramo izać na njih…”, ispričao je Pernar.
Sinčiću su tada bile tek 24 godine. Bio je i ostao najmlađi kandidat za predsjednika u povijesti zemlje. Skupio je 16 posto glasova i na čuđenje mnogih pretekao Milana Kujundžića za čitavih deset posto.
“Sjećam se i danas naslovnice Slobodne Dalmacije, slike tri kandidata moje nema. Kao da ima pet tisuća kandidata pa eto su morali reducirati na one s najvećom šansom. Čemu, zar nema mjesta još i za tog četvrtog pošto su samo četiri. bio sma daleko najmanje zastupljen kandidat”, kazao je Ivan Vilibor Sinčić (ŽZ), saborski zastupnik.
Nije se uselio na Pantovčak, ali godinu kasnije ušao je u Sabor. Bio je to prvi i tada jedini mandat Živog zida. U ovom sazivu klupu dijeli s još dvojicom suboraca. Trio Pernar, Sinčić, Bunjac jedan je od glasnijih i aktivnijih, ali i dalje kolegama služe kao sprdnja.
Upravo je taj njihov program mnogima zapeo za oko. Komentiraju mnogi da bi sa Živim zidom na vlasti svi hodali napušeni, nitko ne bi plaćao račune, a vrtićima bi zavladala epidemija ospica.
“Javljaju se recimo izvrtanja činjenica, recimo mi smo protiv cjepljenja, nismo nego smo za slobodi izbora, mi smo za to da nitko ne plaća struju i vodu što je opet jedna laž koja se vrti ovih dana dakle nismo da nitko ne plaća nego da najugroženiji socijalni slučajevi, što je presudio ustavni sud da im se ne isključuje voda, a na struji treba još doraditi zakonodavstvo”, rekao je Sinčić.
Zalažu se i za besplatno fakultetsko obrazovanje, otpis poreznog duga, smanjenje PDV-a, povećanje minimalne plaće, obilato nagrađivanje žviždača. Ima tu još populističkih mjera za koje bi poprilično opteretile proračun.
“Na prvi pogled je vama to proračunski rashod ali dugoročno se kaže da svaka kuna koju si žviždaču dao uštedjela je proračunu devet kuna”, kazao je Pernar.
Neke mjere su i radikalnije. Ukinuli bi Ustavni sud, izašli iz NATO-a, pa čak i Europske Unije.
“Mi smo protiv vojne misije u Afganistanu, ona je progutala do sad preko dvije milijarde kuna, mi smo protiv kupnje vojnih aviona za tri milijarde kuna”, ispričao je Pernar.
Njihov je program, tvrde, održiv. Na izradi su angažirali brojne stručnjake. Među kojima i jednog od osnivača i aktualnog člana HDZ-a.
“Dakle, nazvali su me i razgovarao sam s gospodinom Sinčićem i kak sam to već rekao iznenadio sam se zapravo s načinom razgovora to je bila jedna finoća, nešto što teško da možete očekivati u standardnoj političkoj priči i morma priznato da je to meni bilo veliko zadovoljstvo razgovarati s njima”, rekao je doc.dr.sc. Stjepan Šterc, demograf.
Teško je povjerovati da se Živi zid obratio za pomoć jednom HDZ-ovcu.
“Posao koji sam radio za HDZ ne razlikuje se ništa od onoga koji radim za Živi zid. Dakle, ja sam taj program objavio ja sam pisao programe za 4 ili 5 stranaka u Hrvatskoj, pisao sam program predsjednici Republike, bio sam u njezinom izbornom stožeru i stalno sam tvrdio da je to ključna problematika, i da mi nju moramo staviti i u temelj gospodarskog i ukupnog razvitka zemlje”, kazao je doc.dr.sc. Stjepan Šterc, demograf.
Također, teško je povjerovati da ga se HDZ, nakon sudjelovanja u konvenciji Živog zida nije odrekao.
“U HDZ nisu ništa konkretno rekli, niti su komentirali rad s Živim zidom, zadnji susret s premijerom je bio vrlo srdačan”, rekao je Šterc.
Osim programa, ovih su dana u medijima odjeknule dvije velike kontroverze. Oba Ivana spotaknula su se u vlastite tvrdnje. Pernar, borac protiv ovrha, najavio je da bi rado ovršio svakog svog saborskog kolegu koji bi Živi zid napustio zbog druge stranke.
“Nije se ovdje radilo o licemjerju s naše strane, nego u smislu kao mi smo protiv ovrha, a želimo ovršavati, a ovdje se radilo, mi smo protiv ovrha i želimo spriječiti da ovaj sustav krade ne samo građane općenito nego da nam pokuša ukrasti nekog zastupnika”, ispričao je Pernar.
Licemjerja nema, kaže drugi Ivan ni u njegovu stambenom kreditu. Prije tri godine sudjelovao je u osnivanju Udruge – Pazite s kim bankarite. Glavni ciljevi udruge bili su zajednička pravna i medijska borba protiv Erste banke i njenih povezanih društava. S čuđenjem je zato dočekana informacija da je Sinčić kredit za ovu nedovršenu kuću u Markuševcu kredit od oko pola milijuna kuna odlučio podići baš u toj banci.
“Tu se ne radi o licemjerju nego o ironiji sudbine, dakle ja se borim protiv banaka cijeli svoj politički život i borit ću se do kraja političkog života... Ja isto tak ne volim HRT, pa neki puta odem tamo, ne volim također ni Agrokor ni Todorića, pa idem kupujem neki puta u Konzumu… E sada, zašto baš ta banka, nema dobre banke, nema one koja je bolja ili lošija od druge sve su one podjednako lose…”, rekao je Sinčić.
Budući da je u međuvremenu sa suprugom i kolegicom Vladimirom Palfi dobio drugo dijete, ovo je kaže, bio jedini način da si osiguraju dom.
“Nisam, nikada tvrdio da neću dizati kredit za nekretnine. Nemam sjećanje da sam to izjavio...”, rekao je Sinčić.
Inače, uz dva Ivana, Sinčićeva supruga Vladimira Palfi također je supredsjednica stranke. Kruži priča da je baš ona mozak njihove operacije i da Pernar i Sinčić plešu onako kako ona svira.
“Ja se znam našalit, ja se zezam, što će nam Vladimir Putin, kad imamo Vladimiru Palfi. Ali to je humor stvarnost je drugačija, kao što je kolega Sinčić rekao kada se tiče programa recimo Živog zida, nije program Živog zida ovakav kakav je zato jer je Vladimira rekla taj program mora biti takav to je ludost. Znači mi sjednemo svi zajedno i raspravljamo”, rekao je Pernar.
“Ima puno teorija zavjere. Moja kolegica i supruga Vladimira je s nama otpočetka od same 2011. momentalno se bavi komunikacijskom strategijom”, kazao je Sinčić.
“Budući da ona kontrolira čitavu stranku kao i financije iste, njena riječ je Bog u stranci, a kad zaurla, Sinčić ne smijen i zucnuti”, rekla je Mihaela Varga, bivša članica Živog Zida, 13.9.2016.
Ovako je prije dvije godine o Vladimiri Palfi govorila njezina bivša kolegica Mihaela Varga, inače partnerica odbjeglog Živozidaša Hrvoja Runtića. Bio je to žešći potres unutar stranke. Runtić je tada tvrdio da su za vrijeme kampanje u Živi zid stizale sumnjive kuverte nepoznatih donatora.
“Ja sam vidio što sam vidio, bio sam tome svjedok, a sad dalje bi trebali istražiti oni ljudi koji su plaćeni za te stvari…”, kazao je Hrvoje Runtić (MOST), saborski zastupnik, 18.9.2016.
Nekoliko mjeseci ranije dogodio se raskol i sa Sinišom Gabrićem koji se proglasio predsjednikom Živog zida. U jednom trenu postojala su dva Živa zida. I nekoliko prijava Državnom odvjetništvu.
“Oni znaju da nisu nevini da su krivotvorili lokalnu skupštinu stranke i u strahu su da će im Upravni sud presuditi u našu korist poništiti ovu njihovu nelegalnu skupštinu i potvrditi ovu našu”, kazao je Siniša Gabrić, samoproglašeni predsjednik Živog Zida, 13.9.2016.
Nakon unutarstranačkih napada redovi su se presložili i Živi zid krenuo je u borbu za vlast. Ne žure, kažu. Cilj im je prvo natjerati SDP i HDZ na veliku koaliciju.
“Tek onda vjerujem da će ih narod prezreti i odbacit na izborima i trenutak kada će Živi zid doći na vlast, mi ne računamo na iduće izbore nego one iza njih”, rekao je Pernar.
“Mora reći da će se dogoditi jedan potop i nakon potopa političkoga da novi politički život nikne u Hrvatskoj evo to je možda malo duži proces, ali nema drugoga puta”, kazao je Sinčić.
Ako im je za vjerovati, oni koalirati neće ni s lijevima ni s desnima.
“Pa, ono što vam mogu reći da je HDZ već na prošlim izborima odlučio sam ići na izbore… Ne govorim o predizbornim nego postizbornim koalicijama… Mi smo uvjereni da će HDZ biti u mogućnosti formirati vlas bez Živog zida”, rekao je Branko Bačić.
“Znači rekao sam postoje sličnosti u srankama, a to znači da nećemo ni mi ni oni s HDZ-om, vrlo jednostavno”, kazao je Gordan Maras (SDP), saborski zastupnik.
Da su danas izbori, prema rezultatima anketa, teško bi itko sastavio Vladu bez njih. I sami su pomalo iznenađeni vlastitim rejtingom. Bili oni tek jeftini populisti ili ne, ali činjenica jest da s politikom ne bi imali veze da nije bilo njihovih sadašnjih kolega čija je politika od njih napravila zvijezde.
“I to je najveći paradoks cijele ove situacije da zapravo sustav je taj koji je nas zapravo gurnuo u Sabor. Kada pogledate retrogradno da li je sustav mogao biti mudriji, da li je mogao biti socijalniji, da li je mogao u trenutku kada se nas moglo zaustaviti, da li je mogao drukčije se pozabavit uopće problemom tih deložacija i ovrha, mogao je… I na kraju im se, rekao bi oholos, obila im se o glavu…”, rekao je Pernar.
Hoće li na toj glavi ostati tek čvrga ili će posljedice biti značajnije, znat će se na izborima za dvije godine. Ukoliko nas lex Agrokor ili neka slična drama na birališta ne odvedu ranije.
>>> Sve priče iz Potrage možete pratiti i na njihovoj službenoj Facebook stranici Potraga.
