Na naš poziv reagiralo je zagrebačko komunalno redarstvo i inspekcija zaštite okoliša,a ustanovili su da je dio parcele na kojoj je jezero privatan, da građevinski poduzetnik ima ugovor o odlaganju zemlje,ali ne i sve dozvole potrebne za to.
U međuvremenu, ni vlasnik dijela jezera ni lokalno ribičko društvo ne mogu stati na kraj vandalima koji u vodu odlažu svakojako smeće.
Jezero u Rakitju nastalo je eksploatacijom šljunka koji je u prošlom stoljeću koristila tvrtka TEMPO - sada u stečaju. Komunalni i građevni otpad nepoznati počinitelji počeli su odlagati uz jezero.
“Po noći ili kad je nevrijeme onda se dopremi otpad, rekli su mi ribiči koji po noći pecaju, da su skinute tablice na kamionu i da se otpad odlaže uz jezero. Ja kada dođem zatečem taj otpad… Kada južni vjetar puše, plivajuće stvari odlaze u jezero. Mi to pobiremo, skupljamo, ali to nije lako.Za sve to treba čamac, ljude i vrijeme”, kazao je Antun Vrčković, ribočuvar.
No, volje i vremena ima netko tko dovozi silne količine otpada i time zatrpava dio jezera, na kojem se inače odvija i sportski ribolov.
“Mi imamo koncesiju za sportski ribolov, i naravno da je nespojivo da smeće, bilo kakvo komunalno smeće bude u jezeru. Tu ima svega, karnistera, kauča, stiropora, svakakvih materijala koji su na bazi nafte, organskih otapala, koji ni u kom slučaju ne bi smjeli završiti u jezeru, ako od tog jezera hoćemo imati ikakve koristi, i po pitanju sportskog ribolova i turizma i zaštite same vodene površine. Vrlo blizu su zone vodocrpilišta Strmec koja opskrbljuju Zagreb s pitkom vodom i sve nas tu u Svetoj Nedjelji, znači ovo sigurno nije situacija koja je normalna i koja bi se smjela tu događati”, rekao je Božo Mihina, ŠRC Rak Rakitje.
Ipak, događa se, konstantno. Iz ribolovnog društva su, kažu bezbroj puta situaciju prijavili komunalnim redarima.
“Mi smo višekratno zvali i komunalnu službu grada Zagreba i komunalne redare, ali iza toga se nije popravila situacija, zašto se ne postavi videonadzor, zašto se ne postavi neki sistem permanentne kontrole da se odvoji ako je to moguće da se zemlja vozi, ali ne svi ostali materijali i da se ovo pretvori u deponij o kakvima se sada priča u gradu Zagrebu, jer ovdje je previše blizu grada i vodozaštitnog područja da bi se pretvorilo u smetlište”, kazao je Mihina.
U redakciju nam je stigla informacija o odvozu velikih količina građevnog otpada na dvije lokacije u Zagrebu. Jedna se nalazila nasuprot lokacije koju smo snimali prošle godine. Tada smo zaustavili odvoz građevnog otpada na državnoj zemlji, također u vodozaštitnoj zoni. Ali naravno sve su negirali…
Tako je bilo u lipnju prošle godine. Nova lokacija za koju smo dobili dojavu prije one za jezero Raktije, nalazi se s druge strane Domovinskog mosta, pa smo krenuli tragom te informacije.
Radi se o lokaciji, također u Mićevcu, uvučenoj od glavne ceste.
Prema informacijama koje smo dobili proteklih tjedana i mjeseci obišli smo lokaciju na kojoj se odlagao građevni otpad i raznorazno drugo smeće koje se zatrpavalo sa zemljom. Jučer su susjedi kojima je to dojadilo gledati zvali komunalnog redara nakon čega su se, kažu, kada je on stigao svi razišli, da se ovdje događalo nešto, očito ilegalno ukazuje i činjenica da danas nema nikog.
Druga lokacija o kojoj smo obaviješteni nalazi se upravo na Rakitju, jezeru koje smo vam pokazali na početku. Ovdje, tvrde upućeni stiže zemlja s gradilišta nedaleko zagrebačkog parka Maksimir. Odlučili smo se uvjeriti kuda odlaze kamioni s tog gradilišta.
Kamion smo s gradilišta pratili kroz grad preko autoceste, pa sve do izlaza za Rakitje. Zaista, skrenuo je u šumu upravo na lokaciju na kojoj smo bili ina početku priloga. Obzirom da je prašnjavi šumski put preuzak da bi se kamion i automobil mogli mimoići, odlučili smo ga pričekati na povratku. Putem smo naišli i na bager koji očito služi za poravnavanje ili zatrpavanje doveženog tereta.
Upitali smo vozača što točno prenosi ali nije želio odgovoriti na pitanje, nego je rekao da samo radi svoj posao. Vozač je produžio svojim putem, a mi smo odlučili pričekati na samoj lokaciji hoće li stići još koji kamion.
Na samom jezeru dočekao nas je ružan prizor. Razne vrste smeća, plastike, glomaznog otpada, građevnog otpada, sve nagurano u samo jezero. Ubrzo je stigao još jedan kamion. Ne obazirući se na nas, namještao bi se kako bi mogao iskrcati teret.
Nakon što smo se predstavili odmahnuo je rukom da se maknemo i nastavio s poslom. Zemlju koju je dovezao, iskrcao je tik uz rub jezera. Pokušavali smo nastaviti razgovor, ali s malo uspjeha. I tu je završila svaka komunikacija.
Nakon toga odlučili smo ustanoviti kome, zapravo pripada, ova parcela. U tom trenutku bili smo sigurni jedino da se radi o vodozaštitnoj zoni. Iz Hrvatskih voda objasnili su nam da se radi o trećoj zoni vodozaštite, koja nije pod njihovom nadležnošću, već grada Zagreba ili Svete Nedjelje. I zaista dio na kojem stojimo spada pod nadležnost komunalnog redasrtva Grada Zagreba, no radi se o privatnoj zemlji, kako su na to dan kasnije rastumačili ribiči.
“Nakon svih prijava i izlaska na teren, ja sam bio s kolegom i s komunalnim redarom, obećanje da će s voziti čista zemlja i da je to potpisan ugovor s nekim privatnim vlasnicima čija je ovo zemlja i sa izvođačem. Svjedoci smo da to jednostavno ne stoji tako, jer se to jednostavno vozi i dalje, da li taj izvođač ili neki drugi ne znam… Vozi se i sav drugi komunalni otpad, voze se kućne potrepštine, šute, i sve ono što ljudi bacaju. Problem je što dio tog otpada koji nije zasipan odlazi u jezero i sve obale su pune smeća”, kazao je Mihina.
Na upit tvrtki VMD sa čijeg gradilišta su stigla dva kamiona u vlasništvu podizvođača Bišćana i Ćuka, koja smo snimili, dobili smo odgovor njihova odvjetničkog ureda.
“Iz očitovanja navedenog građevinskog poduzeća razvidno je da se radi o odvozu čiste zemlje koji se je sukladno izdanim dozvolama deponirao na gradskom odlagalištu na Jakuševcu do 20.3.2018. Međutim, od tada gradski deponij više ne zaprima dovoz zemlje do daljnjega zbog čega angažirani izvođač radova zemlju odlaže na privatni deponij na osnovi ugovora, pri čemu je nadziran od komunalnog redara grada u više navrata te je utvrđeno da se odvozi isključivo zemlja na privatni deponij.”
Ako se na odlagalište na Jakuševcu više ne može dovoziti zemlja postavlja se pitanje kamo onda ide građevinski otpad sa svih gradilišta u Zagrebu? Zbog toga nam je sljedeća logična adresa bilo komunalno redarstvo.
Iz komunalnog redarstva stigla je obavijest o očevidu koji su napravili nakon našeg upita, te na lokaciji zatekli kamion koji smo i mi snimili kako odlaže zemlju. Iz njihova odgovora jasno je da je i to dovoljan razlog za pokretanje upravnog postupka.
“Slijedom zatečenog stanja, pokrenut je upravni postupak protiv vlasnika navedene parcele, kojem će se Rješenjem naložiti uklanjanje otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada, te će mu se, od strane komunalnog redarstva Grada Zagreba, sukladno odredbama članka 142. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku, izreći novčana kazna.”
Slijedom napisanog na toj lokaciji nije dozvoljeno odlagati niti otpad niti zemlju. U međuvremenu javili su nam se i sami vlasnici parcele, kojima ni nakraj pameti nije bilo, tvrde, dozvoliti dovoz smeća na njihovu zemlju.
“Moj djed je dao TEMPU da iskopa šljunak i da koristi za šljunčaru, za betonaru, ali je TEMPO to trebao sve vratiti u prvobitno stanje, dakle, navesti zemlju na to sve što je iskopano”, rekao je Damir Jurinec, vlasnik zemlje.
Tvrtka TEMPO to nikada nije učinila, a vlasnicima je ostalo rupa s vodom, veličine 20 tisuća četvornih metara.
“Mi smo se odlučili, brat, mama i gospođa koja je suvlasnik da to zatrpamo zemljom da dobijemo neku površinu koja može nečemu koristiti. Našli smo gospodina Bišćana koji ima potrenu za odlaganjem zemlje, dogovorili smo se da navozi čistu zemlju i počeli raditi. Međutim, netko drugi, kako ih ja zovem vandali su počeo sipati građevinski otpad”, kazao je Jurinec.
Vlasnici parcele završili su na razgovoru u Ministarstvu zaštite okoliša koje je također u međuvremenu provelo inspekcijski nadzor na spornoj lokaciji. Nakon toga opomenute su sve uključene strane.
“Stranke su upozorene da je svako odlaganje otpada u III. zoni zaštite izvorišta zabranjeno, da ostaje na snazi zabrana odlaganja zemlje na predmetnu lokaciju dok se ne ishodi potrebna dokumentacija sukladno građevinskoj regulativi, te da će daljnji postupak uklanjanja odloženog građevinskog otpada (koje je tijekom obilaska zamijećen) provoditi po svojoj nadležnosti Komunalno redarstvo Grada Zagreba.”
Vlasnici zemlje koji su imali najbolje namjere našli su se u vrlo neugodnoj situaciji, umjesto iskoristive parcele dobili su smetlište. Ribičima koji dijele suživot na jezeru također je ta situacija neprihvatljiva.
“Ako je to privatna parcela onda se to može ograditi, i ona se može postaviti i rampa i lokot da onaj koji je ovlašten smije ući unutra. Ovo se pretvorilo u javno smetlište, mi smo zvali i komunalne redare i oni su dolazili , postoje zapisnici, ali ništa se nije promjenilo. Zašto se ne postavi video nadzor, neki sistem svakodnevne kontrole, da se odvoji, ako je to moguće da se zemlja odvoji, a ne da se to pretvara u deponij”, kazao je Mihina.
Deponij vlasnicima nikako nije u interesu. Trenutno se nalaze u nezavidnoj situaciji.
“Ne smijemo ograditi tu zemlju jer je pristup vodi, ne smijemo staviti rampu, po zakonu o nerazvrstanim putevima, put ide do naše loakcije, a tu su polja od drugih ljudi. Kako da ogradimo kad ne smijemo, ja ne mogu tamo spavati 24 sata i paziti da netko ne doveze smeće, ne smijem navoziti, ne smijem lovit ribe na kraju krajeva, ali ako netko doveze smeće, onda sam ja odgovoran. Predložili su mi u Ministarstvu zaštite okoliša da napravimo projekt za sanaciju koji sumnjam da bi prošao jer je tamo vodozaštitna zona”, rekao je Jurinec.
Trenutno je na snazi zabrana odlaganja čiste zemlje, vlasnici i oni koji su je odvozili dobili su opomenu. No, vandalima, kako kaže naš sugovornik, nitko nije ušao u trag. Oni su ostali nekažnjeni.
>>> Sve priče iz Potrage možete pratiti i na njihovoj službenoj Facebook stranici Potraga.
