Država je na papiru nevjerojatno osjetljiva. Propisala je kako se djeca s teškoćama moraju imati jednaku šansu za obrazovanje kao i svi ostali. No, ako dođe do konkretnijeg problema pri tom uključivanju, sustav se raspada.
Često roditelji iz straha za sigurnost svoje djece traže da se ono s problemom u razvoju jednostavno isključi iz razreda. Baš to se upravo događa djetetu našeg sugovornika. Dok rastu tenzije između roditelja, vidi se sva nemoć države. U školama kronično nedostaje pedagoga, psihologa i ostalih stručnjaka koji bi se problemom sustavno bavili, a učitelji, koji su na prvoj crti, nisu dovoljno educirani.
"On u razred gdje su roditelji poticali svoju djecu na diskriminaciju djece s teškoćama nema smisla da ide više ikada", kaže otac djeteta s teškoćama u razvoju.
Roditelji ispisali djecu jer ne mogu podnijeti toksičnu sredinu
S jedne strane roditelji djeteta s poremećajem iz spektra autizma, s druge strane osnovna škola u Zagrebu. Detalje i identitete sudionika nećemo otkrivati zbog zaštite maloljetnika. No, obratili su nam se roditelji koji su svoje dijete odlučili ispisati iz 5. razreda škole jer više nisu mogli, kako kažu, podnijeti toksičnu sredinu.
"Sve počinje 16. ožujka ove godine, kada je razrednica nazvala suprugu gdje se navodi da je dijete imalo konflikt sajednom učenicom. Ne navodi se točno što se desilo. Navodno je gurao. I onda sada tu razrednica spominje da njima ne treba takav slučaj, da je ona needucirana i da pažljivo razmislimo što ćemo dalje", kaže otac djeteta s teškoćama u razvoju.
Napad na učenicu iz razreda
Incident koji se spominje je napad na učenicu iz razreda. No, kako roditelji tvrde, njima još uvijek nije jasno što se dogodilo. Na prvom sastanku sa školom, tjedan dana kasnije prvi put se spominje davljenje.
"I onda smo i postavili pitanje: ako smo obaviješteni za svako njegovo nepoželjno ponašanje zašto nismo obaviješteni u nečem tako opasnom, štetnom događaju kao što je davljenje? Gdje je bila asistentica, ako se taj događaj desio? Jer pitanje je da li se događaj desio ili ne? Ako se desio, ne može dijete biti osuđeno na osnovu svoje invalidnosti, odnosno nerazumijevanja socijalne interakcije", rekao je otac.
Nakon toga su se narušili odnosi među roditeljima, ali i odnos roditelja sa školom. Osnovana je i posebna grupa u kojoj su isključeni roditelji djeteta s teškoćama u razvoju. Počeli su razgovori o premještanju djeteta iz razreda, na kraju su odlučili da će dječak nastavu pratiti online.
"Škola nas je dovela pred gotov čin"
"Pa mislim da je krivo što nas je škola dovela pred gotov čin. Znači u redu, ako je dijete napravilo takav opasan vid ponašanja, komunicirajte to prvo s nama, a ne roditeljima koji huškaju, koji neću reći mrze, ali pozivaju druge roditelje da isto misle kao i oni. Vjerujem, jer svaki roditelj želi zaštititi svoje dijete na najbolji mogući način", govori otac.
Otac ne skriva, inkluzija nije bila jednostavna i ostali roditelji su u 3. razredu pokazali razumijevanje. No, kako kaže - tu se dogodila sustavna pogreška zbog koje pati dijete.
"U 5. razredu imate većinom ometanje nastave. Znači lupanje šakom o stol, odbijanje ulaska i eventualno gurkanje. Ali, tako nešto kao davljenje, ja kažem ako se i događaj desio, on je uvijek u pratnji asistentice. Ne može se osuditi njega, škola isto tu snosi dio odgovornosti", priča otac.
Ana Trcol provjerila što se može učiniti da se spriječi ono najgore - da se djetetu s problemom jednostavno oduzme šansa za kvalitetno obrazovanje i uključivanje u normalan život.
Pogledajte cijeli prilog:
