Još od ustavnih promjena 2000. i 2001. kojima smo iz polupredsjedničkog sustava prešli u parlamentarni,ali s dodacima ovlasti za predsjednika u vanjskoj politici, obrani i obavještajnoj zajednici, kako isti ne bi bio fikus, traju svađe Pantovačka i Banskih dvora. I to bez obzira na to tko bio premijer ili predsjednik, dolaze li iz iste stranke ili su u kohabitaciji.
Ipak, Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković sukob dva politička brda doveli su do apsurda. Nakon teških riječi u protekla dva tjedna zbog zajedničke sjednice Vlade vrhunac se ipak očekuje u ponedjeljak za kada je predsjednica najavila svoje mjere za demografsku obnovu.
“Neću se libiti lupiti šakom o stol i pozvati na odgoornost premijera ili bilo kojeg ministra”, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike, 11.11.2014.
I lupila je. I to dva put, tražeći od dvojice od tri premijera u njezinu mandatu zajedničku sjednicu Vlade, no svaki je put bila odbijena.
Posljednja se trebala održati zbog demografije i blokiranih. A sve je počelo prošlog ponedjeljka nakon sjednice Vijeća nacionalne sigurnosti.
“Danas, najavila sam mu šaljem pisani prijeldog ja bih doista voljela da to napravimo u sinergiji jer držim da je demografija ključno državno pitanje gdje se ne možemo razilaziti nego moramo postići državni konsenzus”, rekla je Grabar-Kitarović, 28.5.2018.
Dobru volju pokazao je tog dana i Plenković.
“Demografska pitanja su važna razmatrat ćemo tu temu sa svima koji su dobrodošli”, kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade, 28.5.2018.
Ali već drugi dan, zlo i naopako.
“Neće biti zajedničke sjednice Vlade na ovu temu, predsjednica je poslala jedan dopis sa inicijativom, tu nije bilo nikakvih konkretnih mjera o kojima je ona izvjestila javnost. Mi smo se vidjeli jučer, pa sam onda saznao da je pismo u pošti", rekao je Plenković, 29.5.2018.
“Pa neću ništa reći dok ne budem razgovaral s premijerom Plenkovićem jer ovo sve što smo čuli danas u medijskom prostoru, ne možemo razgovarati preko medija i neću se spustiti na tu razinu to je neozbiljno”, kazala je Grabar-Kitarović, 29.5.2018.
Ali je među njima postajalo sve ozbiljnije. Možda bi sve ostalo na tome da se dan nakon nije uključio i HDZ-ov dežurni komentator. Usput i predsjednik Sabora.
“Slanje dopisa bez priloženih materijala, bez objašnjenja što sadrže mjere koje predsjednica nudi - taj pristup nije ozbiljan”, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, 30.5.2018.
Predsjednica je brže bolje odgovorila neslužbenim informacijama savjetnika za unutarnju politiku s Pantovčaka.
“Gordan Jandroković laže u pokušaju dodvoravanja premijeru kada kaže da je prijedlog za sazivanje zajedničke sjednice Vlade otišao, a da preth-odno to predsjednica nije najavila premijeru", izvor Jutarnji list.
Do sad neviđeno prepucavanje s brda na brdo, građanima nije ni malo zabavno. Na loptu je pokušao stati premijer.
“Ukoliko predsjendica i njezin tim stručnjaci imaju ideje koje mogu pomoći dodatno, mi ćemo vrlo rado te mjere razmotriti, i smirit ćemo loptu malo se to izdramatiziralo”, rekao je Plenković, 30.5.2018.
A izdramatiziralo se do te mjere da su već drugi dan krenula šuškanja da bi predsjednica mogla tražiti premijerovu ostavku.
“Ne vjerujem, mislim da možete to pitati i presjednicu, nemam dojam da smo u takvoj fazi odnosa”, kazao je Plenković, 31.5.2018.
Vrijeme je predsjednica odlučila iskoristiti za još malo napada i to iz Osijeka.
“Političke elite otuđile su se od naroda, i onda se čude što bujaju tzv. populističke opcije. Nije problem u tim opcijama, nego u onima koji ne prepoznaju da se očekivanja ljudi mijenjaju, i da politika mora izaći iz zagrebačkih salona i osjetiti što narod želi”, kazala je Grabar-Kitarović, 1.6.2018.
Nastavlja Kolinda u revijalnom tonu.
“Nažalost, na polovici smo godine, a reforme uglavnom stoje”, rekla je Grabar-Kitarović, 1.6.2018.
Tog dana na loptu staje predsjednik Sabora.
“Danas neću ulaziti u političke obračune i bitke. Bio sam napadnut i branio sam se. Svi trebamo smiriti tenzije”, rekao je Jandroković, 1.6.2018.
Ali, ona nastavlja i premijeru popuštaju kočnice.
“Hvalevrijedna je inicijativa MOST-a nezavisnih lista pod nazivom Pokret ostanka”, rekla je Grabar-Kitarović, 1.6.2018.
“To nije put koji ja dijelim, to nije put koji dijeli Vlada i moram priznati da me malo čudi predsjednica koja hvali takvu ekipu”, kazao je Plenković.
Čini se da je tog prvog lipnja sve otišlo do kraja nizbrdo.
“Žao mi je što je što je Vlada odbila moj prijedlog. 11. lipnja ću predstaviti svoje demografske mjere”, ispričala je Grabar-Kitarović.
Rečenicu po rečenicu, sve je manje odmjerenih HDZ-ovaca. Plenkovićeva ministrica regionalnog razvoja predsjednicu je prozvala destabilizirajućim faktorom.
“Znači treba širiti optimizam, a ne pesimizam. Ne bi rekao da predsjednica širi pesimizam, ali mislim da kritike koje je uputila Vladi, zasigurno nisu za nas prihvatljive”, rekla je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, 2.6.2018.
Uzvratili su i predsjedničini suradnici, četiri savjetnika potpisala su referendumsku inicijativu “Narod odlučuje”. A ona je priznala da je primila Željku Markić.
“Svako diranje u prava manjina po meni s obzirom na stečena prava nije u skladu s Ustavom i ne vidim kako bi se uopće o tome moglo odlučivato referenduomom”, kazao je Plenković, 1.6.2018.
“Očito su građani davanjem svojim potpisima za ovaj referendun dokazali da žele promjene, da žele da se protrese politički život u Hrvatskoj i političke elite”, rekla je Grabar-Kitarović, 2.6.2018.
Nije bilo ovih dana teme oko koje bi se dvojac u državnom vrhu složio. Čudi to i one koji su nekad bili na tim funkcijama.
“Pa načelno govoreći, ja mislim da predsjednica ima pravo o svemu govoriti nije problem što govori nego je problem sadržaja tog govora. Ona je izašla sad na jedan agresivani način koji zapravo predstavlja jedan ozbiljni napada na Vladu i premijera, a s druge strane neke od njenih izjava su barem evo meni apsloutno nesimpatične, i smatram ih krivim jer se ona istaknula kao vođa najdesnijih inicijative”, kazao je Ivo Josipović, predsjednik Republike 2010. - 2015.
“Sjednicu Vlade saziva predsjednik Vlade, a predsjednik države ili predsjednica je ne može sazvati, a ni jednom predjedniku Vlade to nije neka dobrodošla ili poželjna inicijativa”, rekla je Jadranka Kosor, predsjednica Vlade 2009. - 2011.
“Uprvao zato što je Ustav točno definira ovlasti i obveze i nema razloga za prepucavanje posebno za teške riječi do kojih sada dolazi”, kazao je Stipe Mesić, predsjednik Republike 2000.- 2010.
I ustavni stručnjaci čude se Kolindinom uplitanju u poslove Vlade.
“Nije nešto što bi bilo za očekivat ako se uzme u obzir činjenica da i predsjednik Vlade i predsjednica države zapravo dolaze iz istog dijela političkog spektra, po prvi put, nakon smrti prvog predsjednika Tuđmana. Koji su uzroci tome meni nije poznato mislim da tu treba zapravo smanjiti emocije i da trebaju funkcionirati hladne glave. Političke koristi nekakve dugoročnije gledano nemaju, a štete imaju i jedno i drugo”, rekao je doc.dr.sc. Mato Palić, Pravni fakultet Osijek.
Već lani u rujnu bilo je jasno da će sudari HDZovih titana biti neizbježni.
Svađali su se oko odlaska na Skupštinu UN-a što smo već vidjeli u tandemu Sanader Mesić. Prije toga, odnos se usijao zbog, kako ih je Plenković nazvao atraktivnih požara u Dalmaciji.
“Moje osobno mišljenje je da je vojska trebala izaći na teren i ranije”, kazala je Grabar-Kitarović, 18.7.2017.
Zbog te je izjavio ministar Krstičević ponudio ostavku. Ali, premijer je nije prihvatio kao ni propustio uputiti “packu” predsjednici.
"Ja ne znam odakle njoj takve informacije! To nju morate pitat", rekao je Plenković, 18.7.2017.
A predsjednici ovo nije prvi put. Sukobljavala se i ostala dva premijera u mandatu. Odnos sa Zoranom Milanovićem nikog nije čudio jer je on i prije izbora jasno rekao što misli.
“Ja znam u ovom trenutku ako sve ovo završi pobjedom gospođe Kitarović da smo mi jedina brana od povratka kriminalne zadruge na vlast. I to ću stalno govoriti. Neću se predati i ne dam se impresionirati”, rekao je Zoran Milanović, bivši predsjednik Vlade, 11.1.2015.
Već od prvog dana se vidjelo da će kohabitacija biti teška. Na pitanje novinara da li joj je čestitao premijer Milanović, odgovorila je da se ne sjeća i da nije sigurna.
I od Milanovića je tražila zajedničku sjednicu Vlade.
“Pozivam ju od sljedećeg četvrtka da dođe na sjednicu kada hoće”, rekao je Milanović, 17.2.2015.
Ipak, javni poziv ju je toliko naljutio da je službeno zatražila njegovu ostavku.
“...naglašavamo kako je Predsjednica, nakon temeljitih analiza i obavljenih konzultacija s gospodarskim stručnjacima, došla do zaključka kako je najkonkretniji prijedlog za izlazak RH iz krize – ostavka predsjednika Vlade RH.”
“Mogu samo zamisliti ili da mu je osobna sujeta priječila da normalno uljuđeno obnaša svoje državničke dužnosti ili da Milanović nema što reći”, kazala je Grabar-Kitarović, 14.4.2015.
Ali, osvetila mu se prvom pravom prilikom. Nakon parlamentarnih izbora i pustih konzultacija s predsjednicom koja je trebala odlučiti novog mandatara, Milanović si je zabio zadnji čavao. Nije joj pružio ni ruku, a ona je mandat dala HDZ-u i MOST-u i tako je Zoki dobio zanimljivog nasljednika.
“Ovdje sam da služim hrvatskim građanima”, rekao je Tihomir Orešković, bivši predsjednik Vlade, 23.12.2015.
Ni s njim nije sve teklo glatko jer je odbijao razriješiti šefa tajne službe Dragana Lozančića, kojeg je smatrala Milanovićevim čovjekom. No, pričalo se tada, Lozančić je pogriješio što predsjednicu nije upozorio da njezinu proslava rođendana koju joj je organizirao i platio današnji bjegunac Zdravko Mamić nadziru tajne službe.
“Pa mislim da ovo što se događa na relaciji dva brda kako se to slikovito kaže nije dobro za državu. Kad imate dvije jake osobnosti, a premijer i predsjednik moraju biti jake osobnosti, ne moraju se u svemu slagati, mogu imati različita mišljenja, mogu neki put ući i u neku manju polemiku. Postoje načini da se neslaganja iskažu ali ovakva svađa koja uključuje čak i uvrede je nešto što urušava povjerenje u državnu vlast i šteta je da su odnosi takvi”, kazao je Ivo Josipović.
Sudarali su se na istim tim pozicijama premijerke i predsjednika i Jadranka Kosor i Ivo Josipović.
Ali, oboje se slažu, ni blizu ovako.
“Meni je bilo osobno jako teško doživjeti kad je predsjednik Josipović odmah na početku svog mandata, rekao da Vlada nema rezultate u gospodarskom smislu, onda sam i ja njemu vratila i rekla da bi on trebao bolje pročitati Ustav jer da on nema nikakve ovlasti u gospodarstvu”,rekla je Kosor.
“Mi smo se u puno toga razlikovali imali smo i određene nesuglasice ali je to uvijek bilo sa međusobnim poštovanjem i uvažavanjem i uvijek smo nakon vrlo kratkog vremena nakon što bi nešto ziskrilo sjeli i tražili konstruktivna rješenja”, rekao je Josipović.
“A iskrilo je na sve strane. Padale su tako optužbe da predsjednik navija za SDP uoči parlamentarnih izbora. Smatram da je to loše za demokraciju u Hrvatskoj da se ostvaruje polako puzajući problem crvene Hrvatske, a to je nešto što ne možemo prihvatiti”, kazala je Kosor, 5.9.2011.
Kosor je bila za arbitražu oko Savudrijske vale, a Josipović za međunarodni sud. On je bio za registar branitelja, ona nije. Nisu se mogli dogovoriti niti oko imenovanja veleposlanika. Ipak su na kraju zajedno potpisali ulazal u EU, iako je i oko toga bilo okapanja.
“Međutim uvijek smo se uspjeli nekako naći na ključnim pozicijama važnim za Hrvatsku”, kazala je Kosor.
“Ja sam zato i rekao kad je meni i dalje trajao madnat, a njoj prestao da se sa zadovoljstvom sjećam samo lijepih dana, a njih je bilo jer je bilo puno toga što smo zajedno dobro napravili”, rekao je Josipović.
Josipović čak priznaje da mu je s Kosor bilo lakše surađivati nego s Milanovićem iz nekad njegova SDP-a.
“Gospodin Milanović je imao jedan pomalo i odbojan stav prema instituciji predsjendika Republike i nije imao baš želju previse komunicirati ili poslušati neki savjet”, kazao je Josipović.
“Daleko najbolju situaciju u tom dijelu su imala predsjednica Vlade Jadranka Kosor i tadašnji predsjednik države Stjepan Mesić, međutim to je trajalo relativno kratko razdoblje. Ti odnosi su bili moglo bi se reći idilični odmah slijedeći poslije toga je bio odnos Ive Sanadrea i Stjepana Mesića”, rekao je Mato Palić.
Iako je bilo za očekivati da prvi hrvatski predsjednik s lijevog krila i šef desnice budu na ratnoj nozi, to se rijetko događalo.
“Predsjednik Mesić i ja se u svemu slažemo osim u nekim stvarima u kojima se ne slažemo ali oko njih se ne svađamo”, kazao je Ivo Sanader, bivši predsjednik Vlade, 6.5.2008.
“Nema nikakvog sukoba ja gledam stvari s jednog rakursa premijer s drugog", rekao je Stipe Mesić, 6.5.2008.
U javljanju za RTL Danas, Sanader se, predstavljajući svoju novu knjigu prisjetio tadašnjih vremena, ali i komentirao aktualnu brdsku krizu.
“Mislim da je slično bilo i u vrijeme predsjednika Mesića i u vrijeme mog mandata. Pitanje je li Ustavno to dobro regulirano ja mislim da je, možda treba još neki mali fini tuning u nekim situacijama ali uglavnom mislim da Ustav dobro regulira odnose Banskih dvor i Pantovčaka”, rekao je Ivo Sanader.
Bilo je tu oštrih tonova i prozivki, ali jedan jedini put održana je ta famozna sjednica Vlade po članku 102. Ustava. No, ovo što se događa danas, slažu se svi, još nije viđeno. Postoji nekoliko teorija, a jedna je i micanje pažnje s Agrokora i ostalih važnih pitanja.
“Na kraju će se svi uhvatiti za ruke, pledirati na zajedništvo na slogu za dobrobit naroda države stabilnosti i da će ponovo sve biti u apsolutnom redu sve će se ovo zaboraviti na sljedećim izborima za predsjednika odnosno predsjednicu države”, rekla je Kosor.
Priča se i da je predsjednica već krenula u kampanju iako nas do predsjedničkih izbora dijeli još godina dana…
“To je legitimno da se razumijemo, to je legitimno samo način na koji to gospođa predsjednica radi eje štetno za državu”, kazao je Josipović.
A moglo bi biti štetno i po nju, ukoliko se, kako je sinoć u RTL Direktu dao naslutiti, na izborima kandidira bivši predsjednik koji iza sebe već ima dvostruki mandat.
A neki idu i toliko daleko tvrdeći da bi Kolinda radije bila premijerka nego predsjednica s minimalnim ovlastima.
“Oni dolaze iz istog političkog inkubatora koji se zove Ministarstvo vanjskih poslova i sigurno da je to sudar gigantskih egoa s jedne i druge strane. A s druge strane mislim da je predsjednica jako frustrirana činjenicom da zapravo zaista ne može lupati po stolu, ne može tražiti ostavke ni ministara ni premijera i ne može kreirati politiku Vlade”, rekla je Kosor.
A članovi te Vlade ne žele joj ostati dužni.
“Ja isto tako s nestrpljenjem očekujem da vidimo taj prijedlog od predsjednice tim više što predsjednica nije povoodom ove problematike kontaktirala sa nadležnim ministarstvom niti u smislu upita niti u smislu nekih preporuka”, kazala je Nada Murganić, ministrica demografije.
“Predsjednica nema pravo kad kritizira Vladu da reformi gotovo i nema, dakle reformih ima. Ova Vlada provodi reforme, a te reforme su dobro prepoznate i rezultati su dobro vidljivi”, kazao je Lovro Kuščević, ministar uprave.
U ovom sukobu još je nešto zanimljivio. Premijer ima znatno veće ovlasti, ali u narodu i prema anketama slovi za najnepopularnijeg političara. Predsjednica pak nema gotovo nikakve ovlasti, ali iz ankete u anketu čvrsto drži tron najpopularnije. A iz njihovog odnosa čini se da bi najsretniji bili kada bi se zamijenili.
>>> Sve priče iz Potrage možete pratiti i na njihovoj službenoj Facebook stranici Potraga.
