"Sve je postalo nekako podređeno turistima i ti apartmani i zapravo cijeli centar je zapravo jedan restoran i pizza cut sve je namijenjeno za turiste, a ne stanovnike Splita", govori podstanarka iz Splita Nika Meštrović.
Nika je Zadranka sa splitskom adresom. Tu adresu u samo godinu dana promijenila je čak 3 puta.
"Prvi stan u koji sam došla su bili jako loši uvjeti i nisam mogla ostati tamo, onda sam preko prijateljice, njezin otac mi je našao stan na Trsteniku i tamo mi je bilo super i vlasnica mi je bila super i uvjeti su bili odlični, međutim odmah me upoznala s činjenicom da ću morati otići 15.6.", rekla je Nika.
VEZANI ČLANCI
- Ljetovanje u Hrvatskoj skuplje je nego prošle godine: Najjeftinije je na kontinentu, a najskuplje...
- 'Nema stana bez kredita, a ne treba puno da se dogodi nešto pa da postanemo beskućnici'
Jer stiže sezona. A za Niku i mnoge splitske podstanare - u apartmanima nema mjesta. "To je više manje svima sada postalo normalno, iako to jednostavno nije u redu, ali svi su svjesni, pogotovo u Splitu, da će morati tražiti nove stanove zbog sezone ", rekla je Nika.
"Moram iseliti 15. srpnja pa se mogu vratiti kada počne faks"
Scenarij je to poznat Osječanki Luciji Anton. U 3 godine koliko je u Splitu - svaki put je morala iseliti prije sezone. Ove godine smije ostati do polovine srpnja, što se ovdje smatra privilegijom.
"Sa sadašnjim vlasnikom imam potpisan ugovor koji me obvezuje da moram ostati do 1.7., a dalje je prema dogovoru. Zato smo dogovorili ove godine do 15.7., ali to je krajnji rok, moram otići iz stana sa svim svojim stvarima da bi taj stan dao turistima i onda se mogu vratiti kada mi počne ponovno faks", rekla je Osječanka Lucija Anton koja je podstanarka u Splitu.
U Splitu živi 19 tisuća studenata, a lani, samo u srpnju, stiglo je 177 tisuća turista. Računica je jednostavna. U samo nekoliko dana vlasnici apartmana zarade više nego što bi zaradili od podstanara i mjesečne rente.
"U to vrijeme mi budu i ispitni rokovi, onda uz što mislim o rokovima, moram i gledati gdje ću biti još ta 2, 3 tjedna što duže moram ostati. Pa je poprilično stresno uz rokove gledati kako ću iseliti iz stana", rekla je Lucija.
Cijene su počele ludovati
U 3 godine broj apartmana koji se iznajmljuju kratkoročno, udvostručio se, s 3 i pol na 7 tisuća. Bez ikakvog urbanističkog plana ili kontrole - objašnjava arhitekt Jere Kuzmanić.
"Ono što se desilo u Splitu je stihijski. Krajnji rezultat je da su cijene počele ludovati, i da se sve veći broj ljudi pronašao u situacije ne da ne mogu pronaći stabilan stan nego traže na razno razne načine, na par mjeseci, pa sele kod roditelja, pa se parovi razdvajaju da bi jedan živio kod jednog roditelja, znači taj prostorni resurs je toliko sužen da su ljudi prisiljeni na dosta ekstremne načine prilagodbe", rekao je arhitekt Kuzmanić.
No, uz to što stanova nema ili su preskupi - ova posvećenost turizmu mijenja grad.
"Drugi efekt je taj što se skupa s Airbnb-om povlače sekundarni efekti, a to su npr. turistifikacija, tj. promjena cijele ponude koja se pomakne s ponude za lokalno stanovništvo na ponude za turiste", rekao je Kuzmanić.
I Zagreb udvostručio broj apartmana
No ovakve promjene nisu rezervirane samo za obalne gradove. I Zagreb, baš kao i Split, u protekle 3 godine udvostručio je broj apartmana. S 2 na 4 tisuće.
Cijene dugoročnog najma stanova u godinu dana porasle su za više od 10 posto. Odlučili smo i sami provjeriti koliko u Zagrebu stoji garsonjera.
Na uglu Vlaške i Smičiklasove za 30 kvadrata traže 500 eura - vlasnici stanova svjesni su pozicije u kojoj se nalaze. Ni izvan centra - stvari nisu puno bolje, ako želite živjeti na Trešnjevci morat ćete izdvojiti 450 eura.
Da cijene nisu OK - misli i Stella Tudović. 19-godišnja Zagrepčanka koja je u potrazi za stanom. "Previsoku cijenu stave za rupu. Neću ja živjeti tj. plaćati 2 tisuće i nešto kuna ako mi stan ne odgovara. Ja ne znam, prije su stanovi bili toliko jeftini, ne znam što se događa", rekla je podstanarka u Zagrebu Stella Tudović.
Baš ovih dana Stellu je vlasnik zamolio da napusti stan u kojem živi s još 3 cimerice. U toj, zapravo, obiteljskoj kući iznajmljen je svaki kvadrat viška. "Stanodavac cijelu kuću iznajmljuje po stanovima. Gore smo cure, u sredini je on, dolje, u podrumu su dečki", rekla je Stella.
S plaćom od 5 tisuća kuna, danas si u Zagrebu teško može priuštiti stan.
"Treba mi samo mir i kada mogu, da mogu biti svoja u stanu. I da bude neka pristupačna cijena, ja imam samo 19 godina", rekla je Stella.
U europskim gradovima sve je manje stanova za građane
Ovo što se događa u Hrvatskoj - već se odavno dogodilo vani. U europskim gradovima sve je manje stanova za građane.
Prosvjed u Berlinu bio je prije 3 mjeseca. A na razini Europe pokrenuta je građanska inicijativa - Housing for All. Zalažu se za regulaciju stranica poput Airbnb-a i gradnju više javnih stanova. I Hrvatska je dio toga.
"Ono što se dešava u Europi u zadnjih 30 godina jest da se agresivno guraju politike koje privatiziraju javne stambene fondove i koje guraju stanovanje sve više na tržište. Opterećenost stambenim troškovima stvara cijelu vojsku ljudi koji su u riziku od siromaštva", rekla je Iva Marčetić iz građanske inicijative Housing for All.
Zato je 10 europskih gradova zatražilo pomoć od Europske unije u borbi protiv Airbnb-a, a Pariz i Berlin uvode gornje granice za cijene najma stanova. Isti proces koji se događa u Europi, postoji i tu, samo ga ovdje nitko ne prepoznaje, niti se s njim suočava - objašnjava Marčetić.
"Ljudi više ne mogu izdržati situaciju u kojoj žive. Mi, ako uzmemo grad u kojem jesmo, Zagreb ima situaciju u kojoj godišnja renta raste za oko 11 posto, renta u dugoročnom najmu, gdje imamo problem da je stambena ponuda jako loša, da su stanovi koji su u najmu nekvalitetni, a da nam cijene stanova za kupnju užasno rastu i nadilaze mogućnosti našeg dohotka", rekla je Marčetić.
"Mogu se propisivati dijelovi grada u kojima je to zabranjeno"
Da se moramo uhvatiti u koštac s ovakvom situacijom na tržištu - misli i bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
"Vi u startu morate definirati pravila igre. Jedno od pravila igre, možete zaista propisati dijelove grada gdje vi zabranjujete te stvari, to vam je isto kao što imate dijelove grade gdje je zabranjen promet. Tada tamo ne idete prometom. To su stvari o kojima morate voditi računa. U protivnom imate problem, dijelovi grada vam postanu mrtvi. Tko čini grad? Njegovi stanovnici", rekla je bivša ministrica gospodarstva Anka Mrak Taritaš.
Iz Ministarstva graditeljstva objašnjavaju da vode računa o stambenom zbrinjavanju kroz POS stanove i subvencioniranje kredita.
"Evo sada idemo u nove izmjene Zakona, da pomognemo onim obiteljima koje već imaju malodobnu djecu, da im se prizna po jedna godina za svako takvo dijete dodatno za sufinanciranje odnosno bespovratno financiranju Hrvatske države, rekao je državni tajnik Ministarstva graditeljstva Željko Uhlir.
"Država na neki način pomaže tržištu da poveća cijene"
S druge strane - objašnjava Marčetić - upravo je ta mjera napravila još veći kaos na tržištu. "Država na neki način pomaže tržištu da poveća cijene. Oni koji prodaju stanove čekaju da dođe vrijeme kada će država pustiti taj program subvencija i onda se oni puste na tržište po većoj cijeni, ljudi ih pograbe jer je to jedini način da mogu proći bolje", rekla je Marčetić.
Najveći problem je što se Airbnb i slične stranice vode kao pružatelji digitalnih usluga, a ne kao, sad već 31 milijardu dolara vrijedan biznis s nekretninama.
"Ako danas gledamo da se danas oko 2 milijuna noćenja se dnevno dešava u Airbnb-u i sličnim platformama, onda govorimo o 2 milijuna stanova koji su dnevno izuzeti iz ponude stanovanja", rekao je arhitekt Kuzmanić.
I tako smo se našli u situaciji da gotovo cijeli život otplaćujemo stan od 50 kvadrata na rubu grada ili živimo u garsonjeri za 500 eura na mjesec. To se može i treba regulirati - poručuje Kuzmanić.
"Mislim da je sigurno moguće postići, ne to da se Airbnb kao platforma izbriše iz našeg životnog prostora i ekonomije, već da se stvori balans između toga da ljudi mogu zaraditi dodatne novce na temelju svog privatnog vlasništva na kraju dana, ali da to ne smanjuje mogućnost normalnog i priuštljivog stanovanja pogotovo za mlade ljude", rekao je Kuzmanić.
Europa je prepoznala ovaj problem - hoćemo li i mi?
