Kad je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, ona hrvatska je u okvirima Europe uglavnom zanemariva. Ali ne i kad je u pitanju duhan. Onaj, uglavnom iz okolice Virovitice – čini čak pet posto proizvodnje u Europskoj uniji. No i to je krenulo nizbrdo. U posljednjih pet godina – trećina je proizvođača odustala.
Dok se jedina tvornica žali na uvjete poslovanja i prijeti odlaskom, oni koji za nju rade sirovinu – žale se na najnižu cijenu duhana u Europi. Pa posao spašava država, koja kao rijetko koja u susjedstvu – proizvodnju duhana obilno potiče. Mogu li nezdrava navika i zdrav biznis ići ruku pod ruku?
Josip iz sela Josipovo u općini Sopje u Podravini, blizu granice s Mađarskom, četvrta je generacija u njegovoj obitelji koju će othraniti duhan. Njegov se pradjed u Podravinu doselio iz Zagorja, a on iz svog sela ne bi odlazio.
"Ja ostajem ovdje dokle se bude moglo...", kaže proizvođač duhana iz Josipova, Josip Čupor.
Mrtva je sada sezona za proizvođače duhana. Ali samo još koji tjedan, jer uskoro počinju pripremni radovi, objašnjava nam njegov otac Božo. Na vrhuncu sezone, kada se bere ova zahtjevna biljka, njihov će dvor biti pun nadničara.
"Ajmo reći 7 težaka dnevno, 420 težaka nam u sezoni berbe prolazi", dodaje Božo Čupor.
I već sada na ovom gospodarstvu razmišljaju gdje će pronaći radnu snagu. Svake je godine teže naći ruke za ovaj težak posao.
"Teško je, ljudi ne žele na markicu, ne žele se zapošljavati, samo cash na dlan. Dnevnica je u tri godine porasla za 100 posto, sa 100 do 200 kuna dnevno, od pol 5 ujutro do 10 sati. A cijena duhana nije za toliko...", kaže.
Narade se težaci za tih 200 kuna dnevnice. Tko je ikada brao duhan, zna kako izgledaju ruke od tog posla. Ali, kada u ruke uzmu kalkulator, računica je gazdama sve nesigurnija. I tako već godinama u kraju gdje je tlo pjeskovito, kiselo i siromašno, a duhan glavna kultura.
"Rad nam je otišao 100 posto gore, energija je otišla 40, 50 posto gore, a cijene duhana nisu to pratile", ističe predsjednik Udruge Krupan list Željko Aragović.
Prošle je godine cijena bila 14,40 kuna za kilogram svijetle Virginije. Država je subvencionirala proizvođače s 5,25 kuna po kilogramu.
"Kod nas je problem otkupna cijena, mislim da unutar Europe nema nitko takve potpore...", kaže.
Državne potpore postoje, ali otkupna cijena je niska. No i cijena cigareta u drugim zemljama Europske unije je viša nego u Hrvatskoj, ističe konzultantica za sektor poljoprivrede Zvjezdana Blažić.
"Koliko su cijene cigareta različite po europskim zemljama, tolika je razlika u cijenama duhana", tvrdi konzultantica za poljoprivrednu proizvodnju Zvjezdana Blažić.
Odlazimo u pogon u Virovitici. Na traci se čisti duhan.
"Pred kraj smo ugovaranja, isplatili smo prošlogodišnju berbu u cijelosti i krećemo s novom sezonom", govori rukovoditelj lanca opskrbe u Hrvatskim duhanima Igor Švarc.
Njihov je finalni proizvod kutija s rezanim duhanom.
"Opskrbljujemo uglavnom domaću tvornicu u Kanfanaru, ostatak u BAT-ove tvornice, veći dio u EU. 60 posto ide vani, 40 posto u domaću tvornicu u Kanfanaru", dodaje.
U Hrvatskim duhanima kažu da kroz sezonu daju posao za više od 3400 ljudi, gotovo 20 posto ukupno zaposlenih u Virovitičko-podravskoj županiji. Imaju 150 stalnih radnika. Druga je to karika u poslu s duhanom. Poduzeće Hrvatski duhani dio su multinacionalke British American Tobacco.
"Proizvođači duhana imaju tu sigurnost da će duhan koji proizvedu biti preuzet i da će im biti plaćen", tvrdi Blažić.
Drugi otkupljivač Agroduhan Slatina u vlasništvu je države, često je u poslovnim problemima i država ga je više puta pomagala. Najveće količine otkupljuju Hrvatski duhani. Na godišnjoj razini, objašnjavaju nam - 75 do 80 posto sirovog duhana. Ističu da je u posljednjih pet godina otkupna cijena porasla više od 20 posto. Međutim, kada se cijena usporedi s drugim zemljama u Europskoj uniji – domaći ratari ne stoje dobro.
"Mi smo prošle godine imali cijenu 14, u Italiji je 20. Njemačka je na 27, Grčka, Bugarska oko 18, tamo tržište definira cijenu...", kaže Aragović.
Ove je godine država povećala potporu za još jednu kunu po kilogramu. Poljoprivrednici misle da im nisku otkupnu cijenu država kompenzira poticajima.
"Poticaj RH je dobrodošao i računamo na njega, ali nisku otkupnu cijenu koju mi nadoknađujemo od države, a da bi profit uzeli sami otkupljivači, a ne mi koji proizvodimo duhan...", kazao je Božo Čupor.
Duhan je država davno svrstala u iznimno osjetljive sektore.
"Mi smo ušli u EU s time da smo poticali duhansku proizvodnju s posebnim subvencijama, inače ne bi mogli takvu subvenciju davati sada da nismo imali poticaj cijeli niz godina", jasno će Blažić.
Duhan je od zemlje do kioska strogo od države kontroliran biznis
Od 121 milijuna državne potpore, odlučeno da će ove godine 51 otići na potporu uzgoja mliječnih krava, 18 za svinjogojstvo, 8,5 milijuna je raspoređeno za maslinovo ulje, milijun za očuvanje domaćih sorti bilja, a čak 42 milijuna kuna za uzgoj duhana. Hrvatska proizvodnja duhana čini 5 posto ukupne proizvodnje duhana u Europskoj uniji.
"Imamo proizvod s kojim smo u Europi najviše prisutni, sa skoro 5 posto, hrvatska poljoprivreda sudjeluje s ostalim proizvodima samo 0,6 posto u europskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Mi smo tu poznati u tom dijelu", govori Blažić.
Uz sve to duhan je jedan od stabilnijih poljoprivrednih proizvodnji u Hrvatskoj i među deset najvažnijih domaćih poljoprivrednih proizvoda. I naravno, strogo od države reguliran.
"Uzgoj duhana je vezan uz dvije regije na kojima druge kulture ne uspijevaju. Dosta toga na tim tlima ne bi uspijevalo, a 1000 ljudi živi od te zahtjevne proizvodnje...", dodaje.
Ali je proizvođača sve manje.
"Na žalost gotovo 32, 34 posto u zadnjih pet godina odustali od proizvodnje...", govori Aragović.
Nekada je radilo oko 800 obiteljskih gospodarstava, sada se broj prepolovio. Aragović tvrdi da je u Hrvatskoj najniža otkupna cijena duhana.
"Mi proizvođači ne možemo izvozit, niti sklapati ugovore s vanjskim trgovcima, organizatorima proizvodnje, imamo samo dva, cijene identične, i jednostavno proizvođači ne mogu participirati na tržištu da bi postigli bolju cijenu. Mi u biti ne znamo koliko vrijedi hrvatski duhan...", kaže.
Skoro povećanje trošarina na njih, smatraju neće utjecati. Za BAT-ove konkurente sporno je izuzetno povećanje trošarina na grijani duhan u čemu veći udio ima konkurencija. Povećanje trošarina shvaćeno je kao ustupak države BAT-u - trošarine idu gore, a tvornica u Istri se neće zatvoriti. Ovakvu državnu intervenciju komentira ekonomist Vuk Vuković.
"Država je napravila neke stvari da BAT dođe u Hrvatsku, ali države poput naše moraju raditi jer su nekonkurentne. Kad se tvrtke odlučuju za investicije gledaju tri stvari: porezni okvir, pravosudni i regulatorni. Mi nismo konkurenti ni po jednom, pa država mora izlaziti u susret investitorima", istaknuo je Vuković.
Jednostavno, BAT-ove karte na stolu su puno jače.
"Idealno bi bilo da ništa od toga ne trebamo raditi, da imamo porezni i pravni sustav koji potiče investitore da dođu, a kako toga nema onda idemo drugim pristupima", dodaje.
Aragoviću i njegovim kolegama pomalo smeta da se BAT-ova tvornica u Kanfanaru spominje kao ključan element bez kojeg bi proizvodnja duhana propala.
"To se psihološki gura da je ključan moment, a nije. Živimo u 21. stoljeću, nije seljak sada kao prije 30, 40 godina. Ja vam tvrdim ako dođe do loma, bitan nam je organizator koji hoće kupiti robu na vrijeme, dal' je to BAT ili netko drugi, to je nebitno...", kaže Aragović.
Potencijalni odlazak BAT-a imao bi jači učinak od Megglea koji je zatvorio vrata u Slavoniji.
"Slični slučajevi, ali BAT s većom razornom moći. BAT i Meggle su slični jer se radi o dvije strane tvrtke koje su tu odlučile napraviti nekakvu proizvodnju, što nama nedostaje. I odlazak Megglea je poslao loš signal, odlazak BAT-a bi to još pojačao. Imati dva velika investitora koji se odluče maknuti iz zemlje, to je dosta loš signal prema van."
Duhan je od zemlje do kioska strogo od države kontroliran biznis. Ministarstvo zdravstva bi da ne pušimo, ministarstvo financija bi rado da kupimo i punimo praznu blagajnu, ministarstvo gospodarstva bi da se može pohvaliti nekom ozbiljnom proizvodnjom. Netko pali cigaretu, netko gasi vatru.
