Bivša država nacionalizirala im je zemljište, grad Zagreb potom prodao za milijune, a oni još uvijek nisu dobili ni lipe. Dragomil i Mladen – najstariji i najmlađi brat, dio su velike obitelji Vrbanović sa sedmero braće i sestara. Rođeni na Knežiji, iseljeni sa svoje adrese nakon poplave 1964.
„Nama Zagrepčanima, kao da smo vanzemaljci, kao da njima smetamo“, rekao je Mladen.
Kome smetaju Vrbanovići koji već više od 20 godina vode pravnubitku da vrate svoju zemlju?
„Ma ne da smo ljuti, nego ogorčeni, sram me reći da sam Zagrepčanin, da je moja parcela tu, da je moja obitelj, da su moji roditelji krvavih ruku zarađivali da su nas školovali“, rekao je Mladen.
Roditelji Vrbanovića seniora bili su vrtlari. Majka Kata imala je desetljećima klupu na Dolcu, Zagrepčani su povrće iz njihovih vrtova godinama kupovali na najstarijojtržnici u gradu. Time su ih roditelji odškolovali.
„Ja sam puno svaki dan kolicima na dva kotača, vozio od Knežije do Jelačić placa“, rekao je Dragomir.
Na njihovoj parceli izgrađen je trgovački centar, najprije je bio Getro, koji će kasnije biti prodan Todoriću.
„Nismo dobili niti jednu kunu, a prije je bio dinar onaj“, rekao je Dragomil.
Fascikl s originalnim dokumentima, kupoprodajnim ugovorima, vlastovnicama pokazuje da im je zemljište koje je više od stotinjak godina bilo u njihovom vlasništvu za vrijeme socijalizma bilo nacionalizirano. Odlazile su im parcele na Knežiji, Srednjacima, Horvaćanskoj, u više navrata od 1955. do 1979. Neki su važni javni objekti izgrađeni na zemljištu koje je nekada bilo u njihovom vlasništvu: okretište tramvaja, sportski centar Mladost, dio Zagrebačke avenije, nekadašnjeg autoputa Bratstvo i jedinstvo, zgrada DIF-a.
„Na Trešnjevci smo imali 19 jutara i sve su nam uzeli. Ovo zadnje, tu je bilo, mislili smo, to ćemo unovčiti, prodati“, rekao je Mladen.
Međutim, 1998., godinu dana nakon što su predali dokumente za denacionalizaciju imovine, doznaju, sasvim slučajno, da se na njihovom zemljištu gradi trgovački centar Getro u vlasništvu Vjekoslava Gucića.
„Kad smo saznali? Kad su počeli gradili, sve su izmišljali samo da ne plate“, prisjeća se Mladen.
„Problem je u tome što je tadašnja gradonačelnica Marina Matulović Dropulić uz očiglednu zakonsku zabranu raspolaganju to zemljište prodala Vjekoslavu Guciću“, rekla je odvjetnica Radmila Bonifačić.
Odvjetnica Radmila Bonifačić već više do 20 godina zastupa Vrbanoviće.
„Problem je u nevjerojatnoj dugotrajnosti i tvrdoglavosti Grada Zagreba kao pravne osobe koja mora nadoknaditi štetu koja je prouzročena mojim, odnosno našim strankama“, rekla je Bonifačić.
Prema medijskim napisima osam milijuna i osamsto tisuća kuna platio je Vjekoslav Gucić za teren u Vrbanima na kojem je podignut Getro. Iz nove tvrtke Get Nekretnine, nasljednice Getroa, odgovaraju da su od Grada Zagreba kao vlasnika nekretnine prije više od 20 godina kupili zemljište te da su platili kupoprodajnu cijenu.
'Odbacujemo svaku tezu da bi se društvu Getro d.d. pogodovalo prilikom predmetne kupoprodaje, te ukazujemo da je kupoprodaja realizirana nakon što je Getro odabran kao najbolji ponuditelj na javnom natječaju koji je Grad Zagreb raspisao i proveo radi prodaje predmetne nekretnine. Ističemo da je netočna tvrdnja da je postojala bilo kakva zakonska zabrana za kupoprodaju predmetne nekretnine kao i bilo koja druga zapreka za realizaciju predmetne kupoprodaje', odgovorili su iz tvrtke Get Nekretnine d.o.o.
„Ja tu ne krivim gospodina Gucića, on je samo kupovao, krivnja je na onome tko je prodavao“, rekla je Bonifačić.
„Ja kažem ovako, drug Tito je uzeo, ali gospodin Franjo Tuđman nije vratio, obećao je brda i doline, a ništa nije vratio. A Tito je uzeo, a sad kad je demokracija i privatizacija, sad je još gore nego što je bilo. Volio bih da je živ da vidi kako mu narod živi“, rekao je Mladen.
Ništa niti od brda, niti od dolina, a niti od vlastitog zemljišta nisu dobili Vrbanovići.
„Gledajte, na vlast za vrijeme Franje Tuđmana je dolazila sirotinja, a ne bogati ljudi i zato je Hrvatska takva opljačkana država, neuređena i nema nikakvog reda u toj državi“, nadodao je Mladen.
Hrvatska je dva puta 1997., kada su Vrbanićima oduzeli zemlju, birala predsjednika države i lokalnu vlast. HDZ je pobjednik izbora u Zagrebu.
Zlatko Canjuga postaje predsjednik zagrebačke skupštine, a Marina Matulović Dropulić gradonačelnica. Mladi Milan Bandić dogurat će do šefa gradskog SDP-a.
Na novim izborima 2000. HDZ je poražen, a Vladin povjerenik, Josip Kregar osniva povjerenstvo koje analizira status imovinsko-pravnih predmeta u Zagrebu.
„Ja sam zamolio dva istaknuta suca, Žuvelu i Crnića da naprave analizu djelovanja ureda za upravljanje imovinom. Nakon nekog vremena oni su se pojavili s jedinstvenim stavom da oni to ne mogu raditi da je kaos“, rekao je nekadašnji Vladin povjerenik za Grad Zagreb Josip Kregar.
Slučaj Getroa bio je jedna od istaknutih u analizi sudaca kao primjer lošeg i nezakonitog rada. Pišu kako je sve naoko uredno provedeno, ali je u stvarnosti suma bezakonja.
Ni s Bandićem se ništa nije promijenilo
Izvještaj povjerenstva: 'Lokacijsku dozvolu i parcelacijski elaborat financira zainteresirani kupac, što je nedopustivo. Zemljište je prodano, iako je sud donio zabranu raspolaganja. Radovi su započeli bez građevinske dozvole, koja je izdana naknadno'.
Na izvanrednim zagrebačkim izborima 2000. vlast je osvojio SDP. Milan Bandić je imenovan gradonačelnikom, no za Vrbanoviće situacija se nije bitno promijenila.
„U raspolaganju imovinom se uvijek nađe način, makar bio s ove ili one strane zakonitosti“, rekao je Kregar.
„Moram istaknuti, ne vrijeđajući nikoga, da je u to vrijeme gospodin Zdravko Mamić za jednu sličnu situaciju od grada dobio cijenu 1200 eura, moje stranke na jednoj isto tako dobroj lokaciji po prijedlogu grada nisu mogle postići ni 300 eura“, rekla je Bonifačić.
Sljedećih godina i Vrbanovići i grad vještače teren. Grad će izračunati da bi svih sedmero suvlasnika za više od pet tisuća kvadrata trebali dobiti obveznica u vrijednosti 287 tisuća kuna.
„U tom trenutku su moje stranke izjavile žalbu, našoj žalbi se pridružio i predstavnik RH, Fond za naknadu jer je dvoslovno rekao ne želimo plaćati tuđe grijehe“, rekla je Bonifačić.
2014. Ministarstvo pravosuđa usvaja žalbe obitelji Vrbanović i vraća predmet na prvi stupanj. Ponovno se vještači zemljište.
U opširnom odgovoru na upit Potrage o slučaju Vrbanović, Grad Zagreb kaže kako je strankama nuđena nagodba isplatom novčane naknade prema vještačkom nalazu, ali je odvjetnica podnositelja zahtjeva osporila nalaz vještaka i površinu za koju je predložena nagodba.
„Moje stranke trebaju dobiti ono što je njihovo vlasništvo i moje stranke nemaju namjeru, da bi nekom u ovom gradu sve štimalo pa da bi imao novaca za velike projekte i projekte. Nemaju namjeru popustiti“, rekla je Bonifačić.
„Dan danas nismo dobili isplaćeno, a kad budemo, sam bog zna“, rekao je Mladen.
'Nema tu života za moju djecu'
„Odgođena pravda je poništenapravda, ovdje se to jako lako može vidjeti“, rekao je Kregar.
„Naš krimen je vi ste krivi vi želite previše. Ja se pitam, zašto bi moje stranke trebala biti tako dobre da poklanjaju nešto što je njihovo“, rekla je Bonifačić.
Otkako je na njihovu terenu prije 21 godine niknuo prodajni centar, dogodile su se neke promjene. Getro je promijenio vlasnika, a onda je i Todorićev Agrokor, koji je kupio centar, također promijenio vlasnike.
„Takav je kapitalizam stvorio današnju ekonomiju ili razrušio ono što smo imali“, rekao je Kregar.
Vrbanovići su se već umorili. Postupak ih je financijski iscrpio, a najviše ogorčio.
„Gledajte, moja djeca su vani, jer tu nema života za njih. Sramota me, stvarno me sramota da sam ja Zagrepčanin, a nemam ništa do toga, da se moja braća ne žele vratiti. Jednostavno ne žele, kapriciraju se, bi rekli, razumijete“, rekao je Mladen.
