Umjesto u bolnici, Ana je ultrazvuk štitnjače obavila kod obiteljskog liječnika. Na pregled u bolnici čekala bi i do dva mjeseca, no zahvaljujući karlovačkim obiteljskim liječnicima, koji su se udružili u skupnu praksu, pretragu je obavila u sedam dana.
"Mi si međusobno, jedan drugome, upućujemo pacijente prema našim sklonostima, prema našim subspecijalizacijama", kaže liječnik GoranLazić.
Ima ih 24-ero i tako rade već sedam mjeseci. Uz obiteljske liječnike, tu su još i ginekolozi i pedijatri. Kod njih se može obaviti desetak pretraga poput ultrazvuka, EKG-a, spirometrije, holtera tlaka ili malih kirurških zahvata.
Pacijenti štede vrijeme, nalaze dobivaju isti dan, a liječnici skraćuju liste čekanja.
"HZZO je izračunao da jedna kuna uložena u primarnu zdravstvenu zaštitu rezultira sa sedam kuna uštede u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti", otkriva Lazić.
Liječnici su o svom trošku nabavili aparate, sami su si plaćali dodatne edukacije, zaposlili su još 4 medicinske sestre, a HZZO ih za taj dodatni posao na mjesec plaća tek 500 kuna više.
"Svi ti tečajevi koštaju po nekoliko tisuća eura, a da ne pričamo i o vremenskom odsustvu od posla jer vas tada nema na poslu", žali se voditeljica Skupne obiteljske prakse Gordana Došen.
U skupnoj praksi u Hrvatskoj tako radi 2000 liječnika, rezultati su očiti, jer su u posljednja 4 mjeseca prošle godine napisali 120 tisuća uputnica manje.
Sufinanciranjem i kupnjom dijagnostičkih aparata putem objedinjene javne nabave u HZZO-u planiraju potaknuti i druge liječnike da se uključe u skupnu praksu.
