novo istraživanje /

Penicilin je glavni pokretač seksualne revolucije?

Image
Foto: PHOTOS/ILUSTRACIJA

Svi znamo da su glavni pokretač seksualne revolucije bili kontracepcijska pilula i rock and roll, ali što ako to nije točno, što ako je revoluciju zapravo potaknuo penicilin?

31.1.2013.
13:31
PHOTOS/ILUSTRACIJA
VOYO logo

Prije nego što je otkriveno da je penicilin djelotvoran protiv sifilisa, a to je bilo u Drugome svjetskom ratu, seks je sa sobom nosio rizik od te teške bolesti koja može dovesti do sljepila, demencije i paralize, objavio je američki radio NPR.

Samo jedna doza penicilina može izliječiti sifilis. Pedesetih godina antibiotici su se sve više upotrebljavali i broj smrtnih slučajeva izazvanih sifilisom naglo je pao. A tada je, znatno prije otkrića kontracepcijske pilule, počeo rasti broj tinejdžerskih i izvanbračnih trudnoća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako otprilike glasi provokativna teza AndrewaFrancisa, ekonomista sa sveučilišta Emory u Atlanti koji proučava ekonomski aspekt HIV/AIDS-a.

On zna da je stopa novih zaraza HIV-om vrtoglavo skočila nakon što su antiretrovirusni lijekovi poslije 2000. postali općedostupni pa je bolest prestala biti smrtna prijetnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jednoga je dana Francis proučavao povijesne trendove gonoreje i uočio kako je ova nesmrtonosna spolno prenosiva bolest počela divljati početkom 1950-ih. Zašto, što se to događalo početkom pedesetih, upitao se Francis koji je pedesete doživljavao kao eru Pata Boonea i sputane seksualnosti.

Ekonomist Francis bacio se na brojke ne bi li otkrio u čemu je stvar. Njegovi grafikoni pokazuju gotovo savršenu korelaciju između kraja prijetnje sifilisa i početka rizičnog seksualnog ponašanja. Stopa smrtnosti od sifilisa padala je, a množile su se infekcije gonorejom, porođaji izvan braka i tinejdžerske trudnoće.

Francis zna da korelacija nije isto što i kauzalitet, ali po njegovim izračunima, seksualna je revolucija već uvelike trajala kad je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) 1960. odobrila kontracepcijsku pilulu, a pogotovo kad je 1973. američki Vrhovni sud zaštitio pravo na pobačaj.

Francisova je studija objavljena u siječanjskome broju časopisa Archives of Sexual Behavior, a autor kaže kako je svjestan da pedesete nije obilježila samo dostupnost penicilina, te da socijalne i političke sile koje su oblikovale šezdesete i sedamdesete nisu isključivo posljedica prestanka straha od bolesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No cijena bolesti, a to nije samo ekonomski trošak, već i cijena boli i patnje, izgubljenih godina i izgubljenih života, oblikuje povijest. A oblikuje i spolni život.

"Ironično, upravo je penicilin pripremio teren za HIV/AIDS", kaže autor. "Takvo se (slobodno) seksualno ponašanje nastavilo u šezdesetima i sedamdesetima, i u početku osamdesetih jer ljudi nisu strahovali od smrtonosnih bolesti".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo