Panel-rasprava o Direktivi o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU okupila je danas u Zagrebu dužnosnike hrvatske vlade, Sveučilišta u Zagrebu i Europskoga parlamenta, a u raspravi je istaknuto da ona ne naviješta kraj interneta, već će osigurati europski sustav ostvarivanja prava autora i kreatora sadržaja u digitalnom dobu.
Direktivom se nastoje dati bolji pravni instrumenti kreativnim, kulturnim i medijskim industrijama koje uvelike doprinose europskomu gospodarstvu. Od 28 članica Europske unije, sedam je dosadašnjih potpisnika deklaracije koja se zauzima za Direktivu, među kojima je i hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
U fokusu autori, kreativci i stvaratelji
Pojašnjavajući stajalište hrvatske Vlade na panel-diskusiji "Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU: članci 11. i 13. ", koja je u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo održana u auli Rektorata Sveučilišta, ministrica je istaknula kako je Hrvatska kao potpisnica u prvome redu željela poslati poruku da u raspravi o Direktivi u fokus interesa treba staviti autore, kreativce i stvaratelje, te vrijednost i doprinos njihovog rada kulturi i društvima u cjelini.
"Ono što je nas kao vladu vodilo u artikuliranju naših stajališta su principi za koje smatramo da moraju biti jednako zastupljeni bez obzira radi li se o analognom ili digitalnom vremenu", rekla je Obuljen Koržinek.
Ustrajavanje na zaštiti principa
Istaknula je kako je zaštita autorskih prava doseg koji ima dugu tradiciju građenu tijekom više od stotinu godina. "Samo zato što se pojavila tehnologija koja je našla način da te principe zaobiđe, mi ne smijemo odustati od zaštite principa", istaknula je.
"Mislim da se kroz pregovore uspjelo u tekstu osigurati da neke dileme koje su postojale na početku vezano uz moguće ograničavanje sloboda, filtriranje, nekakve sankcije za krajnje korisnike, da je to sve otklonjeno i da smo danas pred usvajanjem teksta koji je iznimno afirmativan za autore i koji će zapravo prvi put osigurati da oni koji stvaraju sadržaje, od kojih neki drugi korištenjem tih sadržaja sebi osiguravaju velike profite, na jedan način dobiju pravičnu naknadu kroz kolektivni sustav ostvarivanja prava", pojasnila je.
Nema kraja interneta i cenzure sadržaja
Ministrica je otklonila navode o mogućem kraju interneta i pritajenoj cenzuri sadržaja. "To je potpuno neutemeljeno. Ova direktiva nema ni natruhe nečega što bi moglo ograničiti slobode. Tu se samo govori o tome da oni koji ostvaruju profit koristeći tuđe sadržaje, i to profit u prvom redu od oglašavanja, jedan dio tih prihoda usmjerene prema naknadi onih koji su sadržaje stvorili", kazala je.
Dapače, direktiva kroz liberalizaciju autorsko-pravne zaštite u području znanosti, istraživanja, kulture, zaštite kulturne baštine, ide upravo u suprotnom smjeru, istaknula je Obuljen Koržinek: "Ona pristup takvim sadržajima, njihovo korištenje i distribuciju liberalizira u odnosu na dosadašnje režime zaštite autorskih prava".
Odgovornost internetskih platformi
Direktivom se nastoji internetske platforme definirati odgovornima za sadržaj koji se na njima nalazi, te osigurati da građani mogu slobodno i bez odgovornosti po pitanju autorskog prava na takve platforme postavljati i dijeliti sadržaje.
Što se tiče definicije načina na koji će se autori naplatiti ako budu oštećeni, ministrica je istaknula kako je jasno da je nemoguće potpisivati ugovore sa svakim pojedinačnim autorom, a upravo članci 11. i 13. Direktive predviđaju institucionaliziranje kolektivnog ostvarivanja prava, odnosno, proširivanje kolektivne zaštite prava i na korištenje takvih sadržaja na onim platformama koje do sada nisu bile obuhvaćene.
Nema promjena za krajnje korisnike
Govoreći o mogućim reperkusijama Direktive, Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica poslijediplomskog studija Intelektualno vlasništvo, također je naglasila kako ona "nikako neće ubiti Internet, neće uvesti cenzuru i sve što su krajnji korisnici do sada mogli raditi, radit će i dalje".
Direktiva je u prvome redu usmjerena na to da stvori ravnotežu i pravičan odnos na jedinstvenom digitalnom tržištu između, s jedne strane, kreativnih kulturnih i medijskih industrija i, s druge strane, velikih internetskih medijskih platformi, rekla je Matanovac Vučković.
"Niti jedna od odredaba Direktive nije usmjerena prema krajnjim korisnicima, individualcima, prema nekomercijalnom korištenju. Direktiva je usmjerena na internetske platforme koje bi zapravo trebale postati odgovorne za one sadržaje koji se putem njih dijele i prikazuju u javnosti, te dio prihoda koje ostvaruju dijeleći te sadržaje dati kulturnim i medijskim industrijama", pojasnila je.
Posebnu pozornost u javnosti privukli su upravo članci 11. i 13. Direktive. Osvrćući se na navodnu spornost tih članaka, Matanovac Vučković je rekla kako se članak 11. odnosi na novinske izdavače – a uvodi novo pravo pomoću kojeg bi novinski izdavači na digitalnom tržištu mogli kontrolirati kako se njihovi sadržaji prenose, stavljaju na raspolaganje javnosti, kako se umnožavaju, te odrediti uvjete licenciranja.
Dio prihoda novinskim izdavačima i stvarateljima
Pojasnila je kako se postojeća pravna regulativa temelji isključivo na direktivi o elektroničkoj trgovini, prema kojoj pružatelji usluga informacijskog društva nisu odgovorni za sadržaje koji se putem njih dijele i pohranjuju.
Direktiva to neće izmijeniti u cijelosti, već samo u dijelu gdje postoji disbalans, napomenula je, "a baš se pokazao disbalans u pogledu medijskih industrija i novinskih izdavača". Direktiva bi trebala omogućiti da medijski agregatori poput Google Newsa, koji uzima tuđe sadržaje i organizira i nudi sadržaj krajnjim korisnicima, dio prihoda od reklama dijelom daje novinskim izdavačima.
Što se tiče članka 13. Direktive, on se odnosi na kreativne i kulturne industrija koje stvaraju audio, vizualne i slične sadržaje, a cilj je članka da uspostavi ravnotežu u pogledu tzv. vrijednosnog jaza. Drugim riječima, rekla je, trebao bi posredovati da platforme za dijeljenje sadržaja poput YouTubea i Googlea dio svojih golemih profita kanaliziraju prema stvarateljima tih sadržaja.
Monopol Googla
Na pitanje moderatorice, novinarke Elizabete Gojan, kako doživljava prijetnju Googlea da će ugasiti svoj servis za korisnike u Europi ne promijeni li se tekst članka 11. Direktive, Matanovac Vučković je istaknula kako je Google privatna kompanija, s prioritetima privatnog vlasništva, "a to je stjecanje profita".
Google je, kako je istaknula, kompanija s neupitnim monopolom na globalnim, pa tako i europskom tržištu, koja svake godine plati više od četiri milijarde eura kazne za zlouporabu monopola u nekim svojim poslovanjima, što taj poslovni div naprosto ukalkulira u svoj poslovni rizik, budući da za takvog financijskog giganta takav iznos ne predstavlja veliko opterećenje.
"Direktiva nam kaže da moraju sjesti za stol s jedne strane velike internetske platforme, odnosno oni koji su korisnici, s druge strane nositelji i stvaratelji kulturnih i medijskih sadržaja, i dogovoriti poslovne modele kako će se to raditi na najvišim profesionalnim standardima", rekla je.
Lobistički rat u Europskom parlamentu
Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu dio je zakonodavne reforme autorskoga prava u Europskoj uniji i trenutno je u posljednjoj fazi usuglašavanja konačnoga teksta u postupku trijaloga između Europske komisije, Vijeća Europske unije i Europskoga parlamenta.
To je u Europskom parlamentu izazvalo pravi "lobistički rat". Za nju su se pozitivno izjasnile hrvatske europarlamentarke Dubravka Šuica (HDZ – EPP) i Željana Zovko (HDZ/EPP).
Šuica je istaknula kako je riječ o vrlo složenom legislativnom postupku i kompleksnome pitanju koje je u Direktivi izloženo na čak 66 stranica, uključivo amandmane. Članovi Parlamenta dosad su se dvaput izjašnjavali o njoj – u srpnju i u rujnu. Sad sve ovisi o tome što će reći državne članice u Europskom vijeću, na sastanku 21. siječnja.
Potrebno je stati na stranu 'malih'
"Ja mislim da moramo stati na stranu 'malih', na stranu autora, kreativaca, a velike platforme će se već nekako snaći", rekla je Šuica. U Europskoj uniji kreativna industrija uključuje sedam milijuna ljudi koji proizvode 4,5 posto BDP-a godišnje na europskoj razini, a kad je Hrvatska u pitanju to je industrija od 42 tisuće radnih mjesta s 2,3 posto doprinosa BDP-u, napomenula je.
Smatra kako rasprava ide u pravom smjeru. "Čekamo konačne amandmane i trijalog i ja vjerujem da će se u trijalogu ipak doći do kompromisnih amandmana i rješenja i da ćemo zaštititi male autore, kreativce, kulturnjake, što je i osnovni cilj te direktive. Vjerujem da ćemo do kraja ovog mandata Europskog parlamenta to realizirati a da će se ona malo po malo transponirati preko Hrvatskog sabora i u hrvatsko zakonodavstvo i da će na kraju biti honorirano ono što autori rade", kazala je Šuica.
Tiranija mediokriteta
Željana Zovko, članica Europskog parlamenta (HDZ/EPP), protivljenje Direktivi ocjenjuje kao "tiraniju mediokriteta koja napada i jednostavno pokušava uniformiranjem popularne kulture dovesti sve nas na istu razinu".
"Ovo je borba između Davida i Golijata, između onih koji vladaju jednim prostorom gdje možete koristiti tuđu pamet, rad i ideje, i prezentirati to kao svoje, te usmjeravati način razmišljanja. Mislim da je krajnje vrijeme da konačno počnemo štiti pamet", kazala je Zovko.
Radoš smatra da ima puno otvorenih pitanja
Protiv direktive se u EP-u izjasnio hrvatski zastupnik Jozo Radoš (GLAS/ALDE). Objasnio je kako on nije načelno protiv Direktive, već smatra da ona nije dovoljno dobro izbalansirana, budući da i dalje postoji niz otvorenih pitanja.
"Ja nisam protiv direktive, nego protiv toga da direktiva bude loša. Direktivu o autorskim pravima na digitalnom tržištu treba donijeti. Postojeća direktiva je vrlo stara, nove su okolnosti, i jasno je da treba zaštititi autorska prava koja sad nisu dovoljno zaštićena, autori nisu dovoljno nagrađeni za svoja djela", rekao je.
Direktiva je, kako je upozorio, ekstremno kompleksna, kao što je i autorsko pravo samo po sebi ekstremno kompleksno, a autorsko pravo u digitalnom tehničkom prostoru još je kompleksnije. Kada se radi o masovnoj komunikaciji, sve postaje još kompliciranije.
U sam proces uključena su četiri dionika – to su autori, izdavačke kuće, korisnici, te davatelji usluga, rekao je. "Trebalo bi napraviti takvu direktivu koja će omogućiti i zaštititi autorska prava, kvalitetniju i pošteniju naknadu autorima, a opet neće ugroziti niti pravo krajnjih korisnika da koriste blagodati interneta", smatra.
Opasnost od ugrožavanja slobodnog pristupa
Upozorava i kako postoji opasnost da prilikom kontrole sadržaja interneta dođe do ugrožavanja mogućnosti krajnjih korisnika na slobodan pristup internetu. "Radi se o kompleksnom pitanju – i pravno i tehnički – direktiva će omogućiti puno izuzetaka za države članice, što može ugroziti zajedničko europsko digitalno tržište", kazao je.
"Dakle, puno je otvorenih pitanja. Ja sam se na neki način zauzimao protiv pojednostavljivanja te teme, nastojeći da konačni tekst direktive bude izbalansiran, da sačuva oba cilja, i jednako tako očekujem da će primjena direktive u Hrvatskoj biti tako dobra da će postići ta oba cilja same inicijative", poručio je.
Panel je izazvao veliko zanimanje kulturne i političke javnosti, a raspravi koja je dupkom napunila rektorat Sveučilišta u Zagrebu nazočili su i potpredsjednik HAZU-a Frano Parać, potpredsjednica saborskog Odbora za obrazovanje i kulturu Vesna Bedeković, državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Miran Gosta, glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac, predsjednica Odbora za kulturu zagrebačke gradske skupštine Dubravka Brezak Stamać, te velik broj uglednih autora, filmskih i glazbenih umjetnika, kao i predstavnika medijskih kuća.
