Hrvoje Čupić, pravnik, zaposlen od 2008. godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, već duže od dvije godine živi u iznimnom stanju stresa. Zna da u toj golemoj instituciji, u kojoj pod normalno prolaze osobe koje godinama ne koriste obveznu karticu za evidenciju prisutnosti na poslu i vremena rada, on ne smije nipošto pogriješiti. Njemu će se mjeriti i tražiti svaka, pa i najmanja pogreška. Sve zato jer je poštujući zakone i pravilnike odlučio prijavljivati uočene zloupotrebe, nezakonita zapošljavanja, napredovanja bez poštivanja potrebnih uvjeta i ostale nezakonite manevre u toj "utvrdi uhljebljivanja". Formalno ga štiti Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ali u stvarnosti, iz dana u dan trpi pritiske, osvete onih koje je prijavio.
Čupić je startao kao referent, ali je dogurao do statusa šefa Odsjeka za dječji doplatak, no ubrzo nakon što je počeo upozoravati na nepravilnosti – ukinuto je njegovo radno mjesto, pod izlikom unutarnjeg preustroja Zavoda, a istodobno je ukinut i cijeli odjel, zadnji specijalizirani odjel dječjeg doplatka u Hrvatskoj. "Zamislite, u državi koja je demografski jedna od najugroženijih članica EU-a, nakon četrdesetak godina je ukinut Odsjek dječjeg doplatka. Zastrašujuće je da se dopustilo tako nešto, ali i to govori o tome kako se upravlja Zavodom", komentira Čupić u razgovoru za Net.hr.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje našao se ove godine u fokusu javnosti zbog optužnice USKOK-a protiv bivšeg ministra Josipa Aladrovića, ali moglo bi se reći da je zahvaćen – slučajno. Pomoćnica bivšeg ministra Darka Horvata, iz vremena kada je bio ministar gospodarstva, Ana Mandac, pod mjerama nadzora u slučaju istrage Josipe Rimac istražiteljima je razotkrila mrežu nezakonitih pogodovanja, zloupotreba dužnosti i položaja, pa i dva zapošljavanja koja je u HZMO sredio tadašnji ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović, kasniji ministar rada i mirovinskog sustava. Aladrović je, utvrdila je istraga, pružio "uslugu" zapošljavanja i zbrinjavanja za dvije osobe koje su po stranačkoj liniji HDZ-a, ali i prijateljskoj ministra Horvata, ubrzo prešle na još bolje poslove – naravno, unutar državnog aparata.
Stranačke i rođačke linije
No, to je samo "kap u moru", rezolutan je naš sugovornik, Hrvoje Čupić. HZMO je golemi poslodavac koji zapošljava više od 2800 osoba i prema njegovu sudu, iz godine u godinu značajno se povećava postotak onih koji ulaze u sustav neodgovarajućim načinom i bez poštivanja zakonom propisanih kvalifikacija, poput propisane stručne spreme ili potrebnog radnog iskustva, neki se tek privremeno zapošljavaju, da bi zadovoljili uvjete za unutarnje raspoređivanje u sustavu i potom krenu dalje po unaprijed zacrtanom planu stranačke ili rođačke linije, na neko još bolje mjesto unutar državnog aparata. "Naravno da je uvijek bilo slučajeva zapošljavanja preko veze, ili 'uz preporuku'. Nipošto ne tvrdim da je ranije sve bilo savršeno i sukladno zakonu, pa da se sad iznenada nešto pokvarilo.
No svakako je takvih slučajeva ne samo bilo manje, nego nipošto nije moglo doći do ovako drsko velikog broja ekspresnog napredovanja i imenovanja osoba bez propisanih zakonskih uvjeta na rukovodeća odnosno položajna mjesta u Zavodu. Sve manje je imenovanih osoba koje ispunjavaju zakonski propisane kvalifikacije, kao i onih koji „nisu ničiji“. Ta sveprisutna elementarna nekompetencija postaje vidljiva na prvi pogled, ljudi nisu u stanju obavljati posao za koji su zaposleni, ne samo da često ne rade ništa dok čekaju neko bolje radno mjesto kojim će zadovoljiti svoje nerealne apetite uhljebljivanja, nego su upravo svojim akcijama glavna kočnica i prepreka ažurnom i kvalitetnom radu u javnom interesu - jer Zavod jest javna služba i služba od općeg socijalnog interesa", komentira Čupić promjene u načinu zapošljavanja i napredovanja u HZMO kojima je osobno svjedočio i svjedoči još danas.
Hrvoje Čupić, pravnik iz HZMO i sindikalni aktivist: "Svjedočimo drsko velikom broju ekspresnog napredovanja i imenovanja osoba bez propisanih zakonskih uvjeta na rukovodeće pozicije u Zavodu"
"Kao da smo u nekom stanju epidemije nepotizma i sveprisutne partijske kontrole. Istodobno sve je očigledno manje onih kojima to smeta, ili koji uopće imaju svijest o potrebi reakcije na te pojave koje na sustav djeluju poput metastaza. Sustav kontrole, prevencije i rješavanja takvih zloupotreba ne samo da nije funkcionalan, već počinje djelovati kao mehanizam daljnjeg širenja problema", kaže u razgovoru za Net.hr Hrvoje Čupić, jedan od rijetkih iz sustava koji smatra nužnim i želi javno govoriti o tome, pod imenom i prezimenom.
"Moja savjest je čista. Sve sam učinio po zakonima i propisima, prijavljivao sam i još prijavljujem i unutar sustava, istodobno poštujući hijerarhiju i protokol, ali nakon ignoriranja i osvete zbog mojih prijava, krenuo sam dalje. Nakon mojih prijava nezakonitih imenovanja ravnatelju Zavoda Ivanu Serdaru, zamjeniku ravnatelja Ivi Bulaji još tijekom 2021. godine, nakon prijava brojnih postupaka koji su bili na tragu štetnog za javni interes i korisnike resornim pomoćnicima ravnatelja Zavoda ili predstojnicima službi ili ureda, a nakon njihovog ignoriranja prijava i upozorenja - preostalo mi je samo prijaviti sve to Državnom inspektoratu rada", objašnjava Hrvoje Čupić zašto se odlučio na prijave. Osim toga, on je i sindikalni povjerenik, pa svoje akcije smatra i dijelom sindikalne dužnosti.
Treba VSS, ali prošao - SSS
Pokazuje nam prijavu iz veljače 2022. godine koju je podnio Državnom inspektoratu - Inspektoratu rada, ali i DORH-u. Tražio je hitni inspekcijski nadzor "zbog brojnih kršenja Zakona o radu, Pravilnika o položajnim radnim mjestima, Pravilnika o sistematizaciji u HZMO te Pravilnika o radu". U prijavi je naveo točno sedam konkretno argumentiranih slučajeva nezakonitih imenovanja, mahom za šefovska i načelnička mjesta. Na mjesto načelnika Odjela rješavanja o pravima primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju zaposlena je tada osoba koja nije imala pravilnikom određeno potrebno radno iskustvo i koja je imala takav status preko maksimalnog propisanog roka.
U slučaju šefa Odsjeka rješavanja o pravima primjenom međunarodnih ugovora radi se o istom nepoštivanju zakona odnosno pravilnika. Načelnik Odjela dječjeg doplatka imenovan je kao vršitelj dužnosti bez ispunjavanja uvjeta potrebnog radnog iskustva, a nakon nezakonito provedenog postupka reorganizacije i ukidanja Odjela kojem je u svojstvu v.d. načelnika bio na čelu, postavljen je na radno mjesto pravnog savjetnika u Odsjeku za rješavanje o pravima primjenom uredbi EU-a, iako također za navedeno mjesto nije ispunjavao potrebni zakonski uvjet radnog iskustva – sve navedeno zaslužio je upravo svojim postupanjem koje je u više slučajeva bilo protivno odredbama unutarnjih pravilnika Zavoda pa i Zakona o radu. Šefica Odsjeka za utvrđivanje svojstva osiguranika i staža također, utvrđeno je nalazom Državnog inspektorata rada, nije imala potrebno radno iskustvo. Šefica Odsjeka za uredsko poslovanje i pisarnicu ne ispunjava esencijalne uvjete propisane stručne spreme za radno mjesto na koje je imenovana, (ima SSS umjesto VSS), a i ona je na tom mjestu instalirana zloupotrebom članka 33. Pravilnika o radu HZMO-a (zbog više sile ili nepostojanja osobe koja bi zadovoljavala propisane uvjete) uz nepoštivanje roka propisanog člankom 5, stavka 4. Pravilnika o položajnim radnim mjestima.
Predstojnica Ureda ravnatelja HZMO koja je zaposlena na natječaju u svibnju 2018. nije ispunjavala uvjet potrebnog radnog iskustva za to radno mjesto, a onda je u prosincu 2021. prebačena u Ministarstvo rada. Prema prijavi Hrvoja Čupića ni načelnica Odjela za obračun i isplatu primitaka i naknada korisnicima u Središnjoj službi u Zagrebu nije ispunjavala propisane uvjete za to radno mjesto.
Tko je odgovoran?
"Prilikom imenovanja radnika na sva ta radna mjesta nije poštivan formalni uvjet radnog iskustva propisan u natječaju. Šest od sedam radnika nije imalo ni 50 posto traženog radnog iskustva budući da su u trenutku imenovanja imali manje ili oko dvije godine iskustva rada u Zavodu ili struci općenito", pojašnjava Čupić. A onda još za nikoga od njih nije poštivan rok maksimalno mogućeg trajanja statusa sukladno Pravilniku od položajnim radnim mjestima. "Nepoštivanje ove obligatorne procedure povlači odgovornost prije svega predstojnika Područne službe Zagreb Krešimira Maurca kao odgovorne osobe organizacijske jedinice Zavoda u kojoj se nezakonita imenovanja odvijaju (tako eventualno postoji odgovornost i bivše obnašateljice te dužnosti do 2020. godine za nezakonita imenovanja osoba do 2020.), ali i drugih odgovornih osoba HZMO-a, prije svega predstojnice Ureda za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala Irene Bijelić, kao i ravnatelja Zavoda, Ivana Serdara kao odgovorne osobe Zavoda (inače nekadašnjeg poslovnog kolege iz Croatia osiguranja, bliskog prijatelja i navodno kuma bivšeg ravnatelja, Josipa Aladrovića).
"Budući da postoji opravdana sumnja da se progresivni napredak svih sedam imanovanih osoba, imenovanih bez utvrđenog ispunjavanja propisanih zakonskih uvjeta sukladno nalazu Državnog inspektorata rada, a koje se može povezati s činjenicom da su svi, osim M.T., zaposleni spornim natječajima u svibnju 2018. godine, kada je ravnateljsku dužnost obnašao Josip Aladrović, cijeli natječaj se može smatrati suspektnim", objašnjava Hrvoje Čupić navode iz svoje prijave Inspektoratu i DORH-u.
Nestali testovi s natječaja
U prilog tome govore i navodi Grozdane Butković, bivše predstojnice Ureda za kadrovske poslove koja je u sadašnjoj istrazi USKOK-a, prema pisanju medija, potvrdila da je prije natječaja ministru dostavila pitanja koja su se kandidatima postavljala na natječaju. Prema saznanju Hrvoja Čupića i drugih sindikalih aktivista, velik dio testova kandidata s tog natječaja je nestao iako postoji zakonska obveza čuvanja. Nadležni se "vade" da su testovi izgubljeni u preseljenju kadrovske službe Područne službe Zagreb, a preseljenje su obavljali djelatnici Odsjeka uredskog poslovanja, istog onog kojem je na čelu osoba obuhvaćena nalazom Državnog inspektorata rada.
"Navedene osobe sa spornog natječaja zapošljavanja iz 2018. godine su u zakonski nedopuštenom roku napredovale, odnosno ekspresno su, grubo rečeno čoporativno, imenovane na položajna radna mjesta, a imenovanje je obavljeno formalno prijedlogom predstojnika Poslovne službe Zagreb, Krešimira Maurca, koji je na to mjesto izabran 2020. godine. A u HZMO nije nikakva tajna da je Maurac dugogodišnji prijatelj bivšeg ravnatelja, kasnije ministra, Josipa Aladrovića"“, navodi Čupić.
Ivan Serdar, ravnatelj HZMO koji je preuzeo dužnost nakon Josipa Aladrovića; Hrvoje Čupić smatra da se i u Serdarovo vrijeme kadrovira i zapošljava jednako kao i u vrijeme Aladrovića
DORH-u je poznata činjenica da je Krešimir Maurac, 16. prosinca 2020., kao direktor Hrvatskog mirovinskog osiguranja d.o.o., tvrtke kćeri HZMO, sam sebe imenovao službenikom za informiranje – i tako si potencijalno osigurao materijalnu korist. Hrvoje Čupić je kao sindikalni povjerenik o tome obavijestio prijavom ravnatelja zavoda Ivana Serdara te je za to to priložio i dokument koji to potvrđuje. Osim toga, Čupić je upozorio i na činjenicu da je izvanbračna partnerica Krešimira Maurca koja je s njim svojedobno radila u podružnici Pula, nakon što je on imenovan za šefa zagrebačkog HZMO – dobila premještaj u Zagreb "na radno mjesto za koje nije imala potrebne uvjete i usprkos činjenici da je u vrijeme korona krize važila zabrana zapošljavanja i premještaja." Čupić smatra da je Maurac to isposlovao u direktnom dogovoru sa šeficom Ureda za ljudske potencijale, Irenom Bijelić, a podnio je dokaz da Ured za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala nije reagirao mada ga je na to 2020. upozorio jedan drugi sindikat koji djeluje u okviru HZMO. U trenutku kada je Čupić DORH-u podnio upit i potencijalnu prijavu za taj slučaj, partnerica Krešimira Maurca koja je premještena iz Pule i zaposlena u Zagrebu, već je ponovo premještena na novo radno mjesto sa razumljivo višim koeficijentom složenosti poslova.
Prijave Prekršajnom sudu, obaviješten DORH...
Sve prijave za problematična zapošljavanja Hrvoja Čupića su riješene pozitivno na razini Inspektorata. Čupić nam pokazuje dokument, koji je kao dopredsjednik Sindikata primio u svibnju 2022. S detaljnom forenzikom što je sve inspektorica činila i kakav je zaključak donijela. A on je nedvosmislen. "Slijedom navedenoga inspektorica je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja protiv poslodavca, kao pravne osobe i protiv odgovorne osobe poslodavca Općinskog prekršajnom sudu u Zagrebu podnijela optužni prijedlog radi osnova sumnje na počinjenje prekršaja iz čl. 93. st. 2. ZOR-a, kažnjivog po čl. 229. st.1. toč. 34. i st.2 isto Zakona i čl. 149. ZOR-a, kažnjivog po čl. 228. st.1. toč.22. i stavku 2. istog Zakona", stoji u dopisu Inspektorata. A "vezano uz privremeni raspored radnika na položajna radnja mjesta za koje je utvrđeno da ne udovoljavaju Pravilnikom od 23. listopada 2019. određene uvjete, na temelju odredbe članka 68. Zakona o državnom inspektoratu (…) inspektorica je obavijestila Općinsko državno odvjetništvo."
Drugim riječima, dio problema koje je prijavio Čupić procesuira se na Općinskom prekršajnom sudu, a dio je proslijeđen DORH-u na cjelovito "raspetljavanje".
Preseljeni na nova radna mjesta - s boljim koeficijentom
No, što se zbiva s onima koji su zaposleni po tim čudnim procedurama? I jesu li oni koji su to činili možda unutar HZMO sankcionirani ili preventivno suspendirani? "Neki su još uvijek na istim spornim radnim mjestima, a neki su preseljeni na druga radna mjesta, s još boljim koeficijentom, za koje također nemaju uvjete. I nitko naravno nije odgovarao ni za što. Sve sam takve slučajeve ponovo prijavio. HZMO ima odnedavno i 'povjerljivu osobu', odnosno institucijsku protokolarnu formu prijave nepravilnosti koja bi trebala rješavati unutarnje nepravilnosti. Prijave su podnesene i toj osobi, ona pak protokolarno nužno traži očitovanja upletenih, a oni se ne odazivaju na vrijeme i na poželjan način", obrazlaže Čupić. "I sve ide vrlo sporo ili nikako dok se kadroviranja i imenovanja u Zavodu i dalje obavljaju po starom obrascu. A oni koji su se pobunili, koji su ukazivali na nezakonitosti, gurnuti su na margine, u diskriminatorne pozicije, radne sporove i neposredno iskustvo mobbinga", kaže Čupić.
Centrala HZMO u Zagrebu; Hrvoje Čupić smatra da se institucija devastira pogrešnim kadroviranjem, da je sve više nekompetentnih osoba i da cjelokupni sustav - nazaduje
On sam je bačen na radno mjesto daleko lošije no što ga je imao ranijim mandatnim rasporedom do 2024. godine. Trenutno trpi svakojaka šikaniranja i ne tretira ga se kao ostale radnike. S obzirom na to da je Inspektorat nedvojbeno potvrdio cijelu skupinu nezakonitih zapošljavanja, nada se da će posao nastaviti DORH. "Od osobite je važnosti da se istragom obuhvati i raskrinka cijela mreža. Sustav je do te mjere kontaminiran da poslovodstvo ne poštuje ni elementarne slobode sindikalnog djelovanja, neometano pravo i dužnost prijave nepravilnosti u sustavu. Javljaju se sumnje u izravno uplitanje poslovodstva u sindikalne aktivnosti i postupanja. Funkcionalnost DORH-a i nadležnih istražnih tijela je jedini način da HZMO postane bar djelomično ili pretežno zdrava institucija u kojoj će građani moći računati da im uslugu pružaju kompetentni I odgovorni radnici, oni sa sviješću o važnosti funkcioniranja sustava i koji savjesno barataju državnim novcem", kaže Čupić.
Intimusi i partijski zaslužnici naprijed, a ostali - stoj
"Ne želim se predati, ne želim pokleknuti pred stranačkom i interesnom mašinerijom koja nas želi zdrobiti, uništiti. Jednom sam izjavio da me silom guraju u poziciju uhljeba, mada to nipošto i nikad ne želim biti. I to je istina. Želim raditi onako kao što sam radio kada sam vodio Odsjek za dječji doplatak. Slobodno pitajte moj bivši kolektiv, korisnike, proučite referentne radne statistike… U najtežim godinama pandemija i postpotresnom razdoblju odgovornim pristupom i radom smo digli ažurnost i izršnost za 77 posto, bili maksimalno ažurni i fokusirani na korisnike. Bili smo tim koji je pokazivao da u državnoj administraciji i službama ima ljudi koji žele efikasno i odgovorno raditi. A onda su nas – pokosili", govori Čupić.
Kaže da ne želi biti onaj koji će pognuti glavu i praviti se da je sve to što se događa unutar HZMO normalno. "Želim da se sazna što se radi iza debelih zidina HZMO i nadam se da će DORH utvrditi tko je odgovoran i da neće stati samo na ovom starom Aladrovićevu slučaju. Jer i poslije Aladrovića nastavilo se po uigranom mehanizmu. Ono što je on radio sada nastavljaju ljudi koje je on instalirao, njegovi pobočnici, intimusi i partijski zaslužnici." Čupić upozorava da je HZMO institucija višestruko sufinancirana novcem Europskog socijalnog fonda putem brojnih projekata i nada se da će i europske institucije provjeriti kako se trošio njihov novac. "Gledamo s nadom u DORH, ali i dalje, prema europskim institucijama. Vrijeme je za sređivanje HZMO, da ne propadne još više nego što je propao. Jer još nas ima koji želimo raditi zakonito i pošteno", zaključuje Hrvoje Čupić.
Odgovor HZMO-a
Net.hr je o problemima o kojima govori Hrvoje Čupić pitao i rukovodstvo HZMO-a, a njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
"Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ne može i nije ovlašten komentirati postupke koji su u tijeku i provode se pred mjerodavnim državnim tijelima.
Vezano uz pitanje koje se odnosi na Odluku o imenovanju službenika za informiranje u HMO d.o.o., a kojom bi si imenovana osoba osigurala materijalnu (financijsku) korist, ističemo da, prema osnivačkom aktu - Izjavi Društva HMO d.o.o. od 17. travnja 2002., Društvo ima Upravu koja se sastoji od jednog do tri člana – direktora. Trenutačno Uprava Društva ima samo jednog člana – direktora koji je, prema Izjavi Društva i prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima, ovlašten donositi sve pojedinačne i opće akte Društva koje ne donosi Skupština. Prema tome, direktor Društva ovlašten je donijeti odluku o imenovanju službenika za informiranje u Društvu HMO d.o.o., a za rad i aktivnosti službenika za informiranje nije predviđena nikakva materijalna (financijska) naknada.
Vezano uz pitanje o premještaju radnika unutar HZMO-a, ističemo da isto spada pod unutarnju preraspodjelu radnika, te u konkretnom slučaju nije riječ o novom zapošljavanju, a svaki radnik može podnijeti zahtjev za premještaj na rad unutar HZMO-a. Takav zahtjev razmatra se i odobrava ako za to postoji potreba poslodavca radi redovitog odvijanja poslovnih procesa i ako radnik ispunjava uvjete propisane odredbama Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u HZMO-u za raspored na drugo radno mjesto. Pri tome, poštujući odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka i drugih propisa, poslodavac nije ovlašten postavljati pitanja radniku o njegovom privatnom životu. Sva zapošljavanja na temelju javno objavljenih natječaja u HZMO-u provode se na temelju odredbi internog akta HZMO-a kojim je uređena provedba/protokol postupka zapošljavanja, a to su Pravila o raspisivanju i provedbi javnog natječaja za zasnivanje radnog odnosa u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje."
