Američki istraživači sad izvješćuju da tu vrstu pamćenja
kontrolira gen.
Točnije, pamćenje osoba povezano je, kako se čini, s genom zaduženim za proizvodnju oksitocina, hormona koji se stvara u mozgu, izvješćuju znanstvenici u najnovijem broju časopisa
"Genetics".
Oksitocin je možda najpoznatiji po svojoj ulozi u porodu i
laktaciji, no ispitivanja provedena na životinjama pokazala su kako ima bitnu ulogu i u stvaranju veze između dvoje ljudi. Hormon imaju svi sisavci, uključujući i ljude.
Glavni istraživač dr. James T. Winslow s medicinskog fakulteta pri Sveučilištu "Emory" u Atlanti (Georgia) i njegovi kolege kažu da miševi koji nisu imali gen za stvaranje oksitocina "nisu razvijali društveno pamćenje, dok su divlji miševi, koji stvaraju oksitocin, pokazali dobro društveno pamćenje".
U miševa i drugih glodavaca, osjet njuha usklađen je s drugim osjetima, a životinjama omogućuje da se upoznaju s okolišem i prepoznaju njegove elemente.
Istraživači su dokazali da teškoće u društvenom pamćenju nije uzrokovao oslabljen njuh, jer su miševi koji nisu imali gen za stvaranje oksitocina normalno uspijevali pronaći skrivenu hranu.
Drugi su pokusi pokazali da se miševi bez gena za oksitocin jednako dobro snalaze u labirintima kao i normalni miševi pa problem nije bio ni u prostornom pamćenju.
Kako bi odredili može li se društveno pamćenje u miševa potaknuti na umjetan način, Winslow i njegovi kolege životinjama su dali oksitocin. "Zahvaljujući oksitocinu društveno pamćenje u miševa potpuno je oživjelo", napisali su.
A kako se ta otkrića mogu primijeniti na ljude?
"Receptori oksitocina nalaze se u dijelu mozga povezanom s
emotivnim ponašanjem. Tako je oksitocin dobar kandidat za
ispitivanje neuroloških sustava koji su uključeni u razvoj
društvenih veza u ljudi."
Winslow je istaknuo kako su za bolesti poput "shizofrenije i
autizma karakteristične teškoće u razvoju normalnih društvenih veza", što upućuje na to da su oksitocin i s njime povezani proteini "zanimljivi kandidati za potragu za lijekom".
Iako su otkrića njegove istraživačke ekipe zanimljiva, Winslow napominje da je to tek "početak procesa razumijevanja utjecaja društvenih informacija na mozak sisavaca i obrnuto, kao i utjecaja oksitocina na taj odnos".
Zasad je jasno da je oksitocin "potreban za normalni razvoj društvenog pamćenja u miševa što potvrđuje teoriju da društveno pamćenje ima neurološku osnovu za razliku od drugih tipova pamćenja", zaključuju autori istraživanja.
