Svjetlo, mirisi, fizički napori, socijalno okruženje, ljubav... sve to utječe na ljudski bioritam. Znanstvenici su dokazali da smo u 3 sata u noći najhladniji, u 14 sati najbolje podnosimo bol, poslijepodne najjače dišemo, u 12 najoštrije vidimo, u 18 smo najspretniji s rukama, u 19 užasno depresivni, a između 3 i 6 noću rađa se i umire najveći broj ljudi.
No, na pitanje zašto je to tako kronobiolozi imaju i konkretan odgovor, a on glasi: SCN. Suprakiazmatski nukleus. SCN je neuronski svežnjić smješten u središnjem mozgu u razini očiju i predstavlja generalnu bazu za kompleksni Ťkoncertť naših organa.
Zahvaljujći vanjskim i unutrašnjim podražajima kao što su dnevna, elektronska rasvjeta, mirisi, autosugestije, količina adrenalina u krvi ? SCN aktivira izlučivanje raznih hormona koji utječu na naš bioritam. Znanstvenici nadalje pretpostavljaju da naše tijelo funkcionira kao jedan veliki biološki sat koji se sastoji od tisuće malih satova, tako da svaka stanica ima svoj SCN.
Shodno tome kronobiolozi uspoređuju naše tijelo s mehaničkim satom, koji, ma koliko god on bio savršen ipak treba redovito održavati, navijati i držati u što je moguće prirodnijoj ravnoteži.
Kako bioritam utječe na dužinu života
Kako SCN utječe na bioritam buđenja i sna?
