Anomalije srednje godišnje temperature zraka nalazile se u
rasponu od 0.5 Celzijevih stupnjeva (Daruvar) do 1.7 Celzijevih
stupnjeva (Rijeka, Split-Marjan, Zagreb-Grič i Zavižan).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za
2011. godinu opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno toplo,
u što spada čitav Jadran uključujući i zaleđe, tj. Dalmatinsku
Zagoru, Liku i Gorski kotar, te veći dio središnje Hrvatske, vrlo
toplo je bilo u Banovina i Slavonija i toplo u okolici Daruvara,
objavio je DHMZ na svojim internetskim
stranicama.
Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u postotku
višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazala kako je u 2011.
godini u cijeloj Hrvatskoj, izuzevši Komižu, oborine bilo manje
od prosjeka.
Veći dio kontinentalne Hrvatske kao i Jadrana nalazio se u
kategoriji ekstremno sušno, dok se u kategoriji vrlo sušno
nalazio dio Istre, Like i Gorskog kotara, te zaleđe Splita i
Dubrovnika.
Kategorija sušno obuhvaćala je okolicu Hvara i Senja, dok su se u
kategoriji normalno nalazili Vis i Lastovo.
Osim navedenog, usporedbom vrijednosti srednjih godišnjih
temperatura zraka za Zagreb-Grič u razdoblju 1862.-2011. godina
vidljivo je da je 2011. godina bila među šest najtoplijih godina
od početka mjerenja.
"Navedeno ukazuje na činjenicu da temperatura zraka u Hrvatskoj i
dalje prati trend globalnog zatopljenja koje je vrlo vjerojatno,
pretežito, posljedica povećanja koncentracije stakleničkih
plinova u atmosferi uslijed sagorijevanja fosilnih goriva u
energetici, industriji, prometu i drugdje", zaključuje Državni
hidrometeorološki zavod.
Također navodi kako analiza temperaturnih anomalija za prosinac
2011. pokazuje da su u cijeloj Hrvatskoj srednje mjesečne
temperature zraka bile više od višegodišnjeg prosjeka
(1961.-1990.).
Temperaturna odstupanja bila su u rasponu od 0.9 Celzijevih
stupnjeva na Zavižanu do 3 Celzijeva stupnja u Senju i
Varaždinu.
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za
prosinac 2011. godine opisane su sljedećim kategorijama: normalno
(Zavižan), toplo (središnja i istočna Hrvatska, te dio južnog
Jadrana), ekstremno toplo (Mali Lošinj) i vrlo toplo (većinom na
srednjem i dijelu sjevernog Jadrana s pripadnim zaleđem, te dio
sjeverozapadne Hrvatske).
Analiza količina oborine za prosinac 2011. godine, koje su
izražene u postotku višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazuje
da su količine oborine u unutrašnjosti Hrvatske uključujući i
neke priobalne postaje (npr. Dubrovnik, Senj i Zadar) bile više
od navedenog prosjeka, dok je na ostalim analiziranim postajama
količina oborine bila ispod prosjeka.
Odstupanja za prosinac bila su u rasponu od 37 posto
višegodišnjeg prosjeka za Poreč (26,5 milimetara) do 158 posto
tog prosjeka za Ogulin (223,0 milimetra).
Oborinske prilike u Hrvatskoj za prosinac 2011. opisane su
sljedećim kategorijama: sušno (Istra, Kvarner i okolica Splita),
kišno (šire područje Zadra, dio sjevernog Jadrana s pripadnim
zaleđem, te sjeveroistočni dio Hrvatske), dok je preostali dio
Hrvatske svrstan u kategoriju normalno, navodi DHMZ.
Srednja godišnja temperatura zraka u 2011. godini na području Hrvatske bila je viša od višegodišnjeg prosjeka, od 1961. do 1990. godine, izvijestio je Državni hidrometeorološki zavod.