U uvodu sjednice Vlade, prije usvajanja dnevnog reda, premijer Zoran Milanović je komentirao vruće teme koje su dominirale hrvatskom političkom scenom u proteklom tjednu.
"Dva događaja su obilježila ovaj tjedan. Jedan je privukao čak i pažnju međunarodne javnosti, a to je Vukovar. Drugi je uhidbeni nalog. Što se tiče prvog, pozivam sve one koji su možda i u nekakoj dobroj vjeri preemotivno reagirali da shvate kako pravna država mora funkcionirati, da je država jedinstvena i da na ovo što se dogodilo moramo gledati kao zadnji čin integracije. To je Hrvatska, Vukovar je Hrvatska", počeo je premijer.
"Onome tko ne voli Hrvatsku i nikad se nije pomirio s tim, vidjet će tablu i natpis na ćirilici koji piše Republika Hrvatska. To mu je noćna mora, ali to je jaka Hrvatska koja mora poštovati standarde i koja je u regiji u jačem položaju. Poslovica kaže 'plemstvo obvezuje', mi smo u ovom trenutku u poziciji da se moramo i želimo ponašati po višim standardima. Ne radimo ovo ni pod kakvim pritiskom, s ovim nema veze nikakva strana sila, nikakav vanjski faktor, čak se i po prvi put EK potpuno ogradila od toga, pomalo čudno. Naglašavam: država je majka svih svojih građana", rekao je Milanović.
"Što se tiče ovog drugog slučaja, on se sve više pretvara u prvorazredno unutarnje pitanje. Znamo da se ovdje nikoga ne skriva i da će svi biti tretirani pred nekim pravosudnim tijelom. Oni koji su željeli istjerati lisicu, istjerat će puno veću zvijer - već sam to govorio ljetos. Svi oni koji su zataškavali, htjeli bi da se ti postupci pod hitno maknu iz Hrvatske kako se u Hrvatskoj o tome ne bi govorilo", komentirao je predsjednik hrvatske Vlade drugo 'goruće' pitanje.
"Slušamu oporbu kako govori da u Hrvatskoj ne postoji atmosfera dobrog pravosuđa. Ja bih se, da sam na njihovom mjestu, odmah odrekao hrvatskog državljanstva, nakon svega što smo ispregovarali. Takav manjak samopoštovanja ja ne mogu shvatiti", dodao je Milanović.
"Hrvatsko pravosuđe može pogriješiti, ali naš je zadatak da ovo kapitalno unutarnjopolitičko pitanje riješimo u Hrvatskoj. Tko misli da je pogrešno, neka kaže, ja vidim samo ljude koji se plaše. Nije li neobično da istražno povjerenstvo traži vladajuća opcija, a oni koji bi trebali tražiti - šute i izbjegavaju. Nećemo tako, naša savjest je čista, plemenita i dobra. Tražimo počinitelje, tražimo istinu", zaključio je Milanović i otvorenio sjednicu Vlade.
Linić: Idemo izvući još neke pravne subjekte iz teške situacije
Nakon uvodnog slova premijera na red je došao ministar financija Slavko Linić koji je govorio zašto treba usvojiti Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
"Dosad je u tijeku kolovoza zaprimljeno 4932 zahtjeva za predstečajnu nagodbu. Ukupan iznos potraživanja je preko 47,8 milijardi kuna i u tim trgovačkim društvima radi 41.000 ljudi. Od ukupnog broja predmeta dosad smo riješili 3837 ili 78 posto. Na koji način? Nažalost, preko 3065 je odbijeno, a pozitivno je riješeno samo 787 predmeta", počeo je Linić.
"To samo upućuje da je kriza bila zaista teška i da najveći broj subjekata nema šanse preživjeti i nakon ovoga ogroman broj malih tvrtki odlazi u stečaj. Ovaj veliki broj od 3065 predmeta pokazuje da je bilo i zloupotreba koji su obustavljeni već u upravnom posupku od strane FINA-e i oni koji vode predstečajne nagodbe", dodao je ministar financija.
Od 787 pozitivno riješenih predmeta, 168 ih je na sudu, a 619 se
dovršava i čeka sudsko rješenje. U tim tvrtkama je zaposleno
12.580 radnika , a rješava se oko 12 milijardi kuna potraživanja.
Prosječno trajanje postupka je 60 dana, a nakon toga rješenja
koja ide idu prema sudu, trgovački sudovi nagodbu zaključuju u
roku 58 dana. Znači, oko 120 od početka do konačnog sudskog
rješenja", istaknuo je Linić.
"Zašto Uredba sa zakonskom snagom? Iz razloga što nam ističu
rokovi za neke velike pravne subjekte i ako ih ne riješimo,
slijedi stečaj. U mnogim slučajevima su se dužnici i vjerovnici
uskladili i da bi se moglo naći rješenje, ali nažalost, zakon
omogućuje samo 3 pokušaja nagodbe. Nakon tri pokušaja u nekim
tvrtkama nismo uspjeli, ali imamo neke nove prijedloge
vjerovnika, stoga predlaženo i četvrti pokušaj, da omogućimo
onima koji se uspjeli dogovoriti da dobiju i 4. prijedlog
nagodbe. I to je razlog, da stignemo rokove i da izvučemo još
neke pravne subjekte iz teške situacije", objasnio je ministar
financija.
