Tako će ukinute odredbe prestati važiti 31. prosinca ove godine, a ne kao što je bilo predviđeno 1. kolovoza.

U prijedlogu Vlade ističe se da bi samo formalna preinaka ukinutih odredaba bila nedostatna, kako za cjelovitu prilagodbu sustava visokih učilišta meritumu odluke Ustavnog suda, tako i za potrebe preinake sustava visoke naobrazbe hrvatskom društvu, te povezivanja i usklađivanja tog sustava s europskim i svjetskim sustavima.

Vlada u prijedlogu napominje i da je Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo širu raspravu s predstavnicima visokih učilišta, znanosti i javnih djelatnika iz tog područja radi izrade koncepcije sustava, a zatim i prijedloga novoga Zakona. Stoga, ocjenjuju u Vladi, potrebna prilagodba sustava visokih učilišta može se učiniti jedino donošenjem novoga Zakona, koji bi, zbog izuzetne koncepcijske i proceduralne složenosti tog posla, mogao biti donesen tek u prosincu ove godine.

Pored toga što je utvrdio da se radi o iznimno složenom zakonu koji zahtjeva podrobnu razradu problema, osnovanost Vladinog prijedloga Ustavni sud temelji i na činjenici da je zbog postupka formiranja nove Vlade rad na donošenju novoga Zakona o visokim učilištima bio znatno otežan.

Ustavni je sud ukinuo i dio odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji se odnosi na slučaj kad je obveznik uplate doprinosa, pravna ili fizička osoba, isplatila osiguraniku nadoknadu plaće u svezi korištenja zdravstvene zaštite, s pravom da od Zavoda za zdravstveno osiguranje traži vraćanje isplaćene nadoknade, s tim da niti unutar roka vraćanja ni nakon isteka tog roka ne mogu teći zatezne kamate.

Sud je utvrdio da dužnik koji kasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate, pri čemu su osporenom odredbom pravne i fizičke osobe stavljene u nejednak položaj u odnosu na Zavod. Sud smatra da je dio odredbe po kojem ni nakon isteka roka vraćanja ne mogu teći zatezne kamate u nesuglasju s Ustavom kojim se propisuje da su svi jednaki pred zakonom.