Upitan za paradoks kako u hrvatskim školama imamo dvije trećine odlikaša i vrlo dobrih, a zatim na međunarodnim istraživanjima Hrvatska postiže ispodprosječne rezultate, državni tajnik u ministarstvu znanosti i obrazovanja Matko Glunčić je odgovorio: “U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine"
Michelle Braš Roth, voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj, osvrćući se na izjave državnog tajnika, za Dnevnik.hr pojasnila je da kod nas u ni jednom PISA istraživanju nisu bila uključena djeca iz škola za nacionalne manjine kao ni učenici koji se obrazuju u ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju.
Čisto tehnički razlozi
Objasnila je da je to zbog toga što ih je u populaciji svih srednjih škola u kojima se nalaze 15-godišnjaci tako malo da ulaze u dozvoljenu stopu isključenja, koja iznosi pet posto.
''Škole na manjinskom jeziku i s posebnim potrebama isključeni su iz postupka tijekom uzorkovanja. WESTAT-a. Naime, za sve zemlje sudionice uzorak učenika odabire WESTAT, a ne mi. Zašto smo isključili recimo talijansku manjinu? Jer je 15-godišnjaka iz škola za talijanske nacionalne manjine u ukupnoj populaciji jako malo. Mi smo mogli posuditi test na talijanskom jeziku od Italije, međutim, kod ispravljanja, kodiranja odgovora na pitanja otvorenog tipa, to nam čini znatan organizacijski i financijski problem zbog toga što nastavnici profesori koji su trenirani, koji kodiraju oko mjesec dana te odgovore ne govore talijanski jezik i stoga bismo dodatno trebali angažirati talijanske učitelje mjesec dana da bi došli u Zagreb da bi iskodirali test na talijanskom, a tko će to platiti.. Isto je s mađarskim učenicima. Naša je procjena bila da ako se može isključiti do pet posto, isključili smo manjine i posebne programe'', rekla je Braš Rot.
Na skandaloznu izjavu osvrnuo se saborski zastupnik Goran Beus Richemberg.
