Jedan od najvažnijih zakonskih prijedloga jest prijedlog zakona o povećanju mirovina temeljem zakidanja u proteklom razdoblju, koji će radna skupina predstavnika Ministarstva i umirovljenika nakon višemjesečnog rada završiti ovoga tjedna. Primjena toga zakona, kako je i najavljeno, počet će od Nove godine, ističe Vidović.
Vladi će biti upućeni i prijedlozi zakona o dozvolama za rad u inozemstvu te onaj o mirovinama članova HAZU, prema kojemu bi se povećale sada preniske mirovine 97 umirovljenih hrvatskih akademika. Ministarstvo rada i socijalne skrbi pripremilo je i zakon o socijalnom osiguranju sa Bosnom i Hercegovinom, te zakonski prijedlog o mirovinama hrvatskih državljana koji su mirovinu zaradili u BiH. Budući da su bosanskohercegovačke mirovine niske i isplaćuju se sa zakašnjenjem, tim bi građanima, prema Vidovićevim riječima, Hrvatska isplaćivala dodatak, najvjerojatnije do visine prosječne mirovine.
Za dva tjedna na Gospodarsko-socijalnom vijeću naći će se prijedlog izmjena Zakona o radu. Izmjenama se nastoji bolje regulirati pitanje radničkog suodlučivanja, odnosno radničkih predstavnika u nadzornim i upravnim odborima poduzeća i ustanova. Više neće biti "delegiranja" radničkih predstavnika, već će ih zaposlenici izabrati tajnim glasovanjem, kao što se biraju tzv. radnički direktori u Sloveniji.
Ministarstvo rada i socijalne skrbi u roku godine dana preustrojit će se u Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti. Preustrojem će se provesti decentralizacija sustava socijalne zaštite i to osnivanjem Zavoda za socijalnu zaštitu i Zavoda za zaštitu na radu te reorganizacijom Mirovinskog fonda i Zavoda za zapošljavanje.
Broj zaposlenih u Ministarstvu sa sadašnjih 204 smanjit će se na pedesetak ljudi. Ostali će ubuduće raditi u novoosnovanim zavodima.
