Zelena i plava Hrvatska o čijem spajanju se u turističkoj sezoni toliko priča još uvijek nisu "bliske" onoliko koliko bi trebale biti, no to je zadatak koji bi trebalo odraditi tijekom ove sezone. Povećanje udjela hrvatskih proizvoda u turizmu od 5 posto tako bi gospodarstvu trebalo donijeti čak 400 milijuna kuna, piše Večernji list. Istovremeno na stolovima naših ugostitelja gostima se još uvijek nudi čak polovica ribe iz uvoza, polovica tjestenine i, primjerice, 40 posto janjetine.
Veći PDV i nedostatak subvencija
Razlog tome je nedefinirana strategija, tvrdi Denis Matijević, predsjednik uprave AgroFructusa, dodajući kako se i u proizvodnji i u plasmanu poljoprivrednih proizvoda radi stihijski. "U takvim je uvjetima proizvođačima nemoguće plasirati robu na bilo koje tržište, a pogotovo na zahtjevno tržište hotela, restorana, kafića (HoReCa)", komentira Matijević, koji je nedavno u suradnji s partnerima, lancima hotela Maistra, najvećim hrvatskim distributerom Velprom te proizvođačima potpisao sporazum o isporuci 1000 tona voća i povrća godišnje.
Direktor Craitiastočara Branko Bobetić tvrdi da u situaciji kad nad kvalitetom prednost ima cijena, čak i damping, kako bi se kod nas prodali nečiji subvencionirani viškovi, domaće gubi bitku pred uvoznim. Uz povrće i voće, meso, sirevi i jaja jako su dobri hrvatski proizvodni aduti, međutim država još uvijek ne brani domaći proizvod na tržištu. Primjerice, Bavarci imaju posebnu, nižu stopu PDV-a za domaće proizvode u odnosu na uvozne, a Francuzi, Škoti, Francuzi, Austrijanci... raznim projektima otvoreno promoviraju domoljublje u potrošnji hrane.
Izlaz u brendiranju proizvoda
"Jedno od rješenja u povezivanju zelene i plave Hrvatske te kreiranju imidža jedinstvene gastronomske destinacije jest udruživanje malih proizvođača. Pritom ne treba zaboraviti ni to da je turizam izvozna djelatnost jer su kupci uglavnom stranci, a i nose stečene navike sa sobom", kaže Sanela Vrkljan, pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK.
Način kako domaći proizvod prodati po višim cijenama prezentirala je Ljerka Puljić iz Agrokora. "Jedino bi brendiranje i povezivanje ideje dobre hrane i turizma omogućilo da se hrana proda po cijeni koja uključuje relativno visoku dodanu vrijednost koja bi pokrila nešto više troškove domaće proizvodnje koja nema volumen odnosno masu. S druge strane, morale bi postojati i potpore proizvođačima koji su spremni uložiti u ovakve proizvode jer sve te proizvodnje traže ulaganja i višegodišnji trud da bi se postigao uspjeh na tržištu", pojašnjava. Tako sadašnjih tek deset zaštićenih autohtonih proizvoda u EU nikako nije dovoljno za brendiranje i upoznavanje turista s blagom koje zemlja ima.
