"U 2012. godini očekuje se realna stagnacija BDP-a, odnosno stopa promjene od 0,0 posto. U narednom razdoblju očekuje se potpuno ubrzanje realnog rasta BDP-a i to u 2013. godini od 1,8 posto, u 2014. godini od 3,0 posto i u 2015. godini od 3,6 posto", navode u smjernicama.
Makroekonomske projekcije upućuju i na usporavanje stope inflacije s razine od iznad 3 posto u 2012. na iznad 2 posto krajem projekcijskog razdoblja, dodaju. U smjernicama se osvrće i na ukidanje nulte stope PDV-a prvim danom 2013., uvođenje snižene stope od 5 posto te od 10 posto na usluge prehrane u ugostiteljskim objektima, uvođenje poreza na imovinu, smanjenje stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 13 na 12 posto.
Što se tiče prihoda državnog proračuna, očekuju da će 2013. godine iznositi 112,7 milijardi kuna, 2014. bi trebali biti 118,5 milijardi, a u 2015. godini očekuju čak 123,8 milijardi kuna. Rast će i rashodi, tako da će se deficit i dalje brojati u pristojnim iznosima: od 122,3 milijardi kuna u 2013. će narasti na 126,2 milijardi u 2014. godini, a država u 2015. planira potrošiti čak 128,8 milijardi kuna.
Hrvatska će, naime, sljedeće godine platiti prvu ratu doprinosa proračunu Europske unije i to u iznosu od 1,7 milijardi kuna. U 2014. godini platit će 3,8 milijardi kuna, a godinu kasnije 3,9 milijardi kuna.
Ministar financija Slavko Linić je zato najavio kako će Hrvatska nastaviti politiku štednje i iduće godine i to potpisima novih temeljnih kolektivnih ugovora i racionalizacijom kadrova u raznim agencijama, jer "morat će se čistiti sve što je opterećivalo korisnike državnog proračuna".
Poticanje investicija: Oslobođenje od poreza na dobit na 10 godina
Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio je kako je Hrvatska nekonkurentna u odnosu na okruženje, u čemu bi joj trebao pomoći novi Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, iako "pravi temelj dugoročnog rasta i razvoja zemlje nisu samo poticaji, nego i ukupni kapacitet, rad institucija".
Cilj ovog zakona je, zaustavit rast nezaposlenosti i potaknuti poslodavce da na otvaranje novih radnih mjesta. Bitno se smanjuje razina investicija za poticanje - ona više neće biti osam milijuna, već tri milijuna eura, a jedna od mjera je i desetogodišnje oslobođenje poreza na dobit, onoga poslodavca koji bude zapošljavao.
Ako uloži jedan do tri milijuna eura i zaposli minimalno 10 radnika, porez će mu se smanjiti za 70 posto, a u potpunosti će biti oslobođen plaćanja poreza na dobit u idućih 10 godina, ako investira više od 3 milijuna eura i zaposli barem 15 ljudi.
Poticat će se i investicije koje ne otvaraju radna mjesta, nego čuvaju radna mjesta i unapređuju tehnologiju, čine tvrtku konkurentnijom.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras najavio je i uvođenje carinskih poticaja do ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Kazao je i kako su "najveći korisnici poticaja do sada, nažalost, bili veliki trgovački centri. Ovim zakonom idemo prema malim i srednjim poduzetnicima koji će proizvoditi i stvarati novu vrijednost". Stoga će više poticaja po radnome mjestu moći ostvariti radno intenzivne djelatnosti, ali i poduzeća u nerazvijenim krajevima zemlje.
Poticaji iznositi od tri do devet tisuća eura po novozaposlenom radniku, pri čemu će maksimalnih 9 tisuća bespovratnih eura moći dobiti poduzeća koja ulažu u županije u kojima je registrirana nezaposlenost iznad 20 posto.
HAC i ARZ
Premijer Zoran Milanović je to komentirao riječima da discipline mora biti te da "lista poreznih dužnika nije stup srama".
Na početku sjednice naveo kako Vlada kreće u monetizaciju javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb te kako očekuje i dobronamjerne i zlonamjerne kritike. Jedna od varijanti je i koncesija na 30 godina, gdje bi koncesionar jednokratno i odmah platio u državni proračun dogovoreni iznos, a prema pisanju medija radi se o tri milijarde eura.
No, Vlada je tek u fazi biranja konzultanta koji bi procijenio isplativost pojedinih varijanti.
"Radi se o HAC-u, najvećem projektu RH, koji je u prvom dijelu dobro proveden i on jako puno znači. Ceste su objekt koji je ovdje i ostaje ovdje i treba ostati sljedećih nekoliko desetljeća i stoljeća", kazao je uoči rasprave o pokretanju postupka odabira savjetnika za usluge monetizacije javnog duga u HAC-u i ARZ-u.
"Treba vidjeti i kako imati od njih još više koristi!", kazao je premijer, dodajući kako monetizacija znači i "optimalno korištenje sve državne imovine da na njoj zarađuje, a ne da gubi novac".
Postupak će trajati 6 mjeseci, a odabrani će savjetnik ili agent predložiti potencijalnog partnera. U ožujku ili veljači će biti kompletan projekt monetizacije javnog duga.
Dina ide Turcima
Država je dala jamstvo u korist Zagrebačke banke za avansno plaćanje investitora Caliskan Ic Ve Dis Ticaret Sanayi A.S., iz Turske, ulagača u DIOKI i Dina petrokemiju, koji će s pet milijuna eura isplatiti 6 zaostalih plaća radnicima tih tvrtki.
Obvezna je uplatiti još 15 milijuna eura koji će se iskoristiti za pokretanje proizvodnje u Dini, dok DIOKI ide u stečaj. Investitor će preuzeti na sebe i obveze od 61 milijuna prema dobavljačima.
Linić je kazao kako je turska firma ozbiljan investitor, ugledno poduzeće prema bonitetima i informacijama koje je Vlada prikupila iz više izvora. Bave se trgovinom metalima, transportom, energijom, turizam. Radi se o obiteljskoj firmi sa 16 poduzeća.
Vlada je obznanila i kako država više nije strateški partner u Uljaniku, čiji su sadašnji i bivši zaposlenici, više od dvije tisuće njih, pokupovali dionice, čime je država pala ispod 25 posto udjela u vlasništvu.
Raskid TKU s javnim službama
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je obznanio kako su predstavnici Vlade neposredno prije sjednice potpisali sa sindikatima državnih službi izmjene Temeljnih kolektivnih ugovora. No, kako sindikati javnih službi nisu pristali na nove ugovore i arbitražu Vlada odlučila raskinuti Temeljni TKU te pokrenuti proces mirenja.
"Pokrećemo i postupak potpisivanja novog TKU za javne službe temeljem novog Zakona o reprezentativnosti", kazao je Mrsić.
Ostojiću zeleno svjetlo za angažman PR-a
Unatoč izgonu agencija za odnose s javnošću iz državnih službi, Vlada je Ministarstvu zdravlja odobrila PR projekt težak oko 200 tisuća eura. Radi se o angažmanu fizičke ili pravne osobe koja će provesti kampanju za informiranje javnosti o reformi sustava kojeg provodi Ministarstvo zdravstva Rajka Ostojića.
Veliki i Mali Škoj
Milanović se očitovao o napisima da će Veliki i Mali Škoj u Neumskom zaljevu pripasti Bosni i Hercegovini.
"Ne možemo tvrditi a je nešto naše ili tuđe dok ne potpišemo bilateralni ugovor", kazao je Milanović, dodajući da Hrvatska ima neriješenih sporova i sa Srbijom i Slovenijom, kako sa susjedima koji nisu članovi Europske unije u pregovorima inicijativu imamo mi, ali na način da ne ucjenjujemo te susjede i da ne vidimo EU kao sredstvo ucjene.
