S Hrvatskom gospodarskom komorom intenzivno se radi na pripremi nekoliko strateških projekata od vitalne važnosti za razvoj Fashion.hr Industrije i te će smjernice vrlo skoro biti predstavljene javnostiU projekt su se do sada uključile brojne tvrtke i dizajneri, poput Arena Pule s Igorom Galašem, Rio Rijeke sa Zoranom Mrvošem iIvicom Klarićem, Marlija s Jurajem Zigmanom, San Petera s Robertom Severom i tvrtke Bambi s Ana Mariom Ricov i Jurajom Zigmanom.
Tim povezivanjem suradnja između uspješnih domaćih dizajnera i tvornica tekstilne, kožarske, obućarske industrije i industrije satova nije završena. Vinko Filipić, inicijator projekta Fashion.hr Industrija, otkriva za Danas.hr da će uskoro započeti nove suradnje koje bi, kao i već dogovorene, trebale završiti masovnijom proizvodnjom. Osim tvornica, koje su ovim projektom osigurale nove poslove, razloga za zadovoljstvo imaju i svi ljubitelji kvalitetne i moderne odjeće koja će se prodavati po pristupačnim cijenama. "Politiku cijena će odrediti svaki proizvođač za svoju kolekciju zasebno. No, vjerujemo da će biti dostupna za prosječan hrvatski džep. Ono što je apsolutno sigurno jest da će biti jeftinije od dosadašnjih cijena odjeće hrvatskih dizajnera", kaže Filipić. Odjeća, obuća i satovi plasirat će se kroz maloprodajnu mrežu tvrtki koje su uključene u projekt, a kako najavljuje Filipić, radi se i na platformi koja bi trebala rezultirati otvaranjem zajedničkih maloprodajnih lanaca.
Novi brendovi za domaće i strano tržište
HGK je prepoznao značaj inicijative Vinka Filipića te je podupro njegov projekt. "Projekt Fashion.hr nudi rješenje problema koji smo uvidjeli u komunikaciji s našim članicama. Bitno je da su projekt prepoznali i proizvođači i dizajneri, kao i nužnost da samo zajedničkom komunikacijom i akcijama mogu napraviti iskorak u promjeni interesa potrošača za domaćom robom", kaže Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore. Ističe da je dugoročni cilj ovog projekta stvaranje novih hrvatskih brendova i kvalitetnih proizvoda koji svoje mjesto trebaju naći na domaćem, ali i na stranom tržištu, te utjecaj na svijest potrošača koji modernu, kvalitetnu i atraktivnu, a pri tome i hrvatsku odjeću mogu naći i u trgovinama.
Konkurencija kao uzor
Poznate svjetske modne marke, poput Zare, koja je godinama prisutna u Hrvatskoj, ili H&M-a, koji je tek nedavno stigao, velika su konkurencija domaćim modnim kućama, posebno kada je u pitanju cijena proizvoda. No, Filipić smatra da cijena nije presudan faktor za osvajanje tržišta. "Svjetski lanci imaju svoju strategiju prepoznatu u cijelom svijetu i nama mogu služiti samo kao uzor. Zbog cijene rada u zemlji, nemoguće je da cjenovnim rangom konkuriramo takvim lancima, ali smatramo da to nije presudan faktor. Mišljenja smo da krajnjem kupcu moramo ponuditi dizajnirani proizvod s realnim omjerom kvalitete i cijene, te da će kao takav ostvariti zavidnu poziciju na tržištu", kaže Filipić.
Ukoliko se posao bude razvijao na način na koji je to zamislio inicijator projekta Vinko Filipić, jedan od benefita za domaću ekonomiju mogao bi biti otvaranje novih radnih mjesta u posrnuloj tekstilnoj industriji. Hrvatska je do 2000. godine bila konkurentan, poželjan i uspješan partner mnogih svjetski poznatih tekstilnih i odjevnih proizvođača i trgovaca. Do te godine vanjskotrgovinska razmjena ove grane bila je pozitivna, nakon čega počinje stagnacija i nezaustavljivo gubljenje radnih mjesta. Prema podacima HGK, samo u razdoblju od 2005. do 2010. u tekstilnoj i odjevnoj industriji bez posla je ostalo više o 5.500 ljudi i danas ih ta grana zapošljava svega nešto više od 21 tisuću. U kožarsko-prerađivačkoj industriji situacija u zadnjih pet godina je znatno bolja. Tako je primjerice u ovoj djelatnosti 2007. bilo zaposleno 6.773 radnika, a na kraju 2010. ih je nešto manje od 10 tisuća. Ono što godinama opterećuje domaće proizvođače jesu velika davanja državi – porezi, doprinosi na plaće i visoka cijena rada. Za sada je teško prognozirati može li ambiciozan projekt hrvatskih dizajnera ovaj pozitivan trend prenijeti i na tekstilnu industriju.
Vezani članci:
arti-201103080323006 arti-201103020502006 arti-201101200428006
