Država bi se do kraja godine zbog deficita od 14,5 milijardi kuna trebala još jednom zadužiti na inozemnim tržištima za šest do sedam milijardi kuna. Ovogodišnji plan financiranja iznosit će 34,6 milijardi kuna, dok je stari plan bio 28,5 milijardi. To je povećanje od 6,1 milijardu, kaže Šuker, dodajući kako smo dosad već realizirali više od 25 milijardi kuna.

arti-201008240777006Unatoč visokim iznosima računa financiranja, i premijerkin savjetnik Borislav Škegro o rebalansu kaže kako je "u ovoj situaciji učinjeno jedino moguće i jedino pametno".

Okolnosti pritom podrazumijevaju teško otvaranje svih bolnih tema, poput Zakona o radu, izvanrednih rashoda i podbačaja prihodnih stavki. Uza sve, kad se govori o uštedama na kraju kolovoza, u startu se njihove efekte mora svesti na trećinu godišnjih, piše Poslovni dnevnik.

Prema Škegrinom mišljenju, Program gospodarskog oporavka rebalansom nije doveden u pitanje, ali treba imati na umu i da masa mjera jednostavno ima odgođeno djelovanje, što je slučaj i sa smanjenjem broja zaposlenih u javnom sektoru. Točnije, borba s "vrućim krumpirom" za Vladu tek očekuje. Ne dogovori li se sa socijalnim partnerima, priča o ZOR-u mogla bi najesen dovesti i do generalnog štrajka.

arti-201008240570006Obećanje o zamrzavanju rashoda u idućoj godini nije nimalo bezazleno za izbornu godinu jer uz pretpostavku inflacije od dva do tri posto podrazumijeva zapravo toliki realan pad, piše Poslovni dnevnik. Ustraje li Vlada na tom obećanju i obistine li se sadašnje projekcije, izdaci proračuna u izbornoj godini ne bi smjeli premašiti 122,3 milijarde kuna, na koliko su korigirani rebalansom. Kako je uz to povećanje rashoda za 900 milijuna kuna prihodna strana zbog inicijalno podcijenjenog pada gospodarske aktivnosti korigirana na niže za više od 4,5 milijardi kuna, u izbornu godinu Vlada ulazi s proračunskim deficitom od 14 milijardi kuna ili 4,2 posto BDP-a, piše Poslovni. To je čak za 5,4 milijarde više od planiranog. Iduće godine zamrzavanje rashoda ne bi značilo i isti deficit nego manji, jer je dogodine, unatoč usporenom oporavku, realno očekivati veće prihode. Može li se nakon rebalansa pouzdati u takav scenarij? Teško.

Vladini napori u slaganju rebalansa u financijskom, odnosno proračunskom iskazu na kraju teže oko 1,7 milijardi kuna ili neznatno više. Za toliko bi deficit bio i veći od "rebalansiranog" bez približno 1,5 milijardi kuna ušteda na rashodnoj strani i procijenjenih efekata povećanja trošarina na duhan i benzin na prihodnoj. Kad se govori o financijskoj težini rebalansa, više od samog iznosa, koji nije dojmljiv, problem je na kojim su stavkama postignute. Odgađanjem investicija i programa te rezanjem materijalnih rashoda suštinski se strukturni problemi ne rješavaju, a to je dugoročno važnije za održivost javnih financija, piše Poslovni dnevnik.

arti-201008240777006 arti-201008240736006 arti-201008240570006