U vrijeme recesije i ekonomske stagnacije mnoge su tvrtke, kako bi se pokušale izvući iz krize, zatražile usluge konzultanta, tj. poslovnog savjetovanja, pa se tako ta vrsta biznisa proširila i u Hrvatskoj. No, sda bi tržište poslovnog savjetovanja ponovno trebalo rasti, piše Glas Slavonije.
U Hrvatskoj danas djeluje 3626 tvrtki registriranih za poslovno savjetovanje. Podaci su to HGK koji ih temelje na financijskim izvješćima FINA-i za 2015. godinu. Te su tvrtke uprihodile 4.023.822.864 kuna, a u njima su bile zaposlene 6702 osobe. Većinom je riječ o mikro i malim poduzetnicima koji su od uprihodovanog iznosa odnijeli 79,2 posto. Iz HGK-a navode kako se često sektor poslovnog savjetovanja veže isključivo uz tematiku EU fondova, no, dodaju i kako treba naglasiti da je on daleko veći i njime su obuhvaćene značajno šire aktivnosti i usluge koje u javnosti ostaju u sjeni ovih, vezanih uz EU.
"Činjenica je da je ulaskom RH u EU otvoren prostor za djelovanje velikog broja konzultantskih tvrtki, s obzirom na to da nam je na raspolaganje kroz Europske strukturne i investicijske fondove stavljen na raspolaganje dvanaest puta veći iznos od onoga koji smo imali na raspolaganju prije ulaska u EU, a kroz pretpristupni paket fondova (IPA). Ako uzmemo u obzir navedenu činjenicu, jasno je da cijeli sustav, uključujući i konzultantski sektor, mora ostvariti za toliko puta veći kapacitet kako bismo osigurali bar razinu iskorištenosti koju smo imali u pretpristupnom razdoblju kojim, prema prvim rezultatima, ne možemo biti do kraja zadovoljni. To posljedično dovodi i do rasta broja konzultantskih tvrtki koje nude svoje usluge na tržištu. Taj trend rasta vidljiv je i kroz činjenicu da je u Zajednicu poslovnih savjetnika, osnovanu 2013. godine pri HGK-u, inicijalno bilo uključeno 40-ak članova, dok ona danas broji više od 250 članova. Treba naglasiti da su rast tržišta konzultantskih usluga u RH prepoznali i 'igrači' iz drugih zemalja članica te je dobar broj njih ili otvorio tvrtke kćeri u RH, ili su ušli u vlasničku strukturu postojećih konzultantskih tvrtki", navode iz HGK.
Doći će do zasićenja?
Očekuje se da će i kod nas, kao i u drugim zemljama koje koriste fondove EU, uskoro doći do zasićenja pa će se postojeće tvrtke širiti na one zemlje koje su potencijalni kandidati za članstvo u EU. U HGK navode kako su sredstva koja su konzultantske tvrtke zaradile na programima ruralnog razvoja, u nedostatku natječaja, ali i zbog dijela odbijenica projekata, nešto niža u 2016. godini. Razlog tome je i činjenica da su tvrtke koje svoje naknade za projekte EU dijele na tri dijela (po podnošenju prijave, po izdavanju odluke te po konačnoj isplati) ostale bez druge dvije naknade nakon odbijanja projekata.
"Kod određenog broja konzultanata bilo je i smanjenja broja zaposlenih, no ne postoje informacije o značajnom broju zatvorenih tvrtki, bar ne onih koje su među korisnicima prepoznate kao kvalitetni partneri. Srećom, dobar broj tvrtki diverzificirao je svoje poslovanje i na neke druge segmente poslovanja te su uspjeli prevladati tu nepovoljnu situaciju", poručuju iz HGK.
