Usklađujući propise s europskom regulativom, Hrvatska narodna banka je domaćim poslovnim bankama uvela obvezu da pomno prate kretanja na tržištu nekretnina.
S ciljem boljeg upravljanja rizicima, od 1. srpnja 2009. HNB je propisao bankama obvezu kontinuiranog praćenja vrijednosti nekretnina koje služe kao instrument osiguranja kredita. Primjerice, ako je kredit osiguran poslovnim prostorom banka je dužna procijeniti vrijednost tog prostora najmanje jednom na godinu, a kod stambene nekretnine jednom u tri godine. U slučaju značajnijih promjena, poput većih cjenovnih poremećaja, banka mora pratiti vrijednost nekretnina i češće. HNB je jasno rekao da trošak tih procjena snose banke.
No, baš kao i promjene u visini kamatne stope, različite naknade i provizije, čini se da klijenti snose i taj namet. Naime, Poslovni dnevnik u posjedu je ugovora o stambenom kreditu jedne velike banke koji dokazuju upravo tu praksu. Ugovorom je banka predvidjela da se "korisnik kredita obvezuje na zahtjev banke i o svom trošku dostaviti dokaz o izvršenoj reviziji procjenjene vrijednosti nekretnine u formi i sadržajem koji je prihvatljiv banci".
Nedefinirani odgovori
Jednako kao što je nejasno što u financijskom smislu može značiti tako napisana ugovorna klauzula, nedefinirani su pristigli odgovori banaka na pitanje naplaćuju li klijentima trošak revalorizacije hipoteke.
"Postojeća regulativa nije precizno definirala tko je obavezan snositi trošak ažuriranja pa ona ovisi o više parametara, uključujući ugovorni odnos s klijentom, politiku banke, metode izračuna druge", kažu u Erste banci.
U Raiffeisen banci ističu da "sama revalorizacija ne mora nužno značiti ponovni izlazak na teren i izradu procjene već da procjenitelji u RBA mogu obaviti revalorizaciju vrijednosti nekretnina bez ponovnog fizičkog uvida u stanje nekretnine".
U SG-Splitskoj banci još nisu razmatrali mogućnost da klijenti snose taj trošak, a napominju da u ovom trenutku nema razlika između starih i novoodobrenih kredita", dok su u Hypo Alpe-Adria banci kratko rekli da se ti troškovi ne naplaćuju.
Iz Zagrebačke, PBZ-a i HPB-a do zaključenja broja, novinarima Poslovnog nije stigao odgovor.
Posljednji podaci Hrvatske narodne banke otkrivaju da su stambeni krediti vrlo izdašan izvor zarade za domaće banke. Prema tim podacima domaće su banke lani od kamata na odobrene stambene kredite zaradile 3,37 milijardi kuna. To je povijesno najviši iznos i više je nego dvostruko veći od zarade po stambenim kreditima ostvarene 2005. godine. Ukupno su domaće banke od kredita stanovništvu lani zaradile nešto manje od 10 milijardi kuna.
Vezani članci:
arti-201103070474006 arti-201103110608006
