Posljednji raspoloživi podaci Ministarstva financija pokazuju da je u studenom prošle godine javni dug nastavio rasti budući da je u spomenutom mjesecu država izdala dolarsku euroobveznicu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara te se nastavila praksa zaduživanja središnje države izdanjem trezorskih zapisa na domaćem tržištu novca, upozoravaju analitičari Raiffeisen banke, piše Business.hr.
Tako je ukupni dug opće države, koji uključuje dug središnje države, dug lokalne države te dug izvanproračunskih fondova, na kraju studenoga 2009. dosegnuo 116,5 milijardi kuna i činio 35 posto BDP-a.
Ovako definiran ukupni dug opće države veći je za 16,4 milijarde kuna ili 16,3 posto u odnosu na kraj 2008. godine. Javni dug s uključenim državnim jamstvima te dugom HBOR-a dosegnuo je 167,9 milijardi kuna, što je 50 posto BDP.
U usporedbi s krajem 2008. godine, to je rast od čak 22,8 milijardi kuna ili 15,7 posto.
Najznačajnija sastavnica javnog duga, ukupni dug središnje države, odnosno Ministarstva financija Ivana Šukera, koji čini oko 65 posto ukupnog javnog duga, na kraju studenog je iznosio 109 milijardi kuna, što je 15,6 milijardi kuna (16,7 posto) više nego na kraju 2008. godine.
Podaci HNB-a o iznosu duga središnje države na kraju siječnja ove godine pokazuju da je dug u prosincu i siječnju porastao za dodatnih 1,7 milijardi kuna te iznosi 110,7 milijardi kuna. Jamstva Republike Hrvatske na kraju studenoga su iznosila 37,3 milijarde kuna, što je 10,2 posto više nego na kraju 2008., dok je dug HBOR-a dosegnuo 13,8 milijardi kuna, što je 27,6 posto više u odnosu na kraj 2008.
Krajem 2008. godine i početkom 2009., kada je pristup inozemnim izvorima financiranja bio ograničen, unutarnja komponenta javnog duga bilježila je relativno snažan rast, što potvrđuje i nagli rast obveza po izdanim trezorskim zapisima krajem 2008. godine. Tako je od kraja studenoga 2008., kada su obveze po izdanim trezorskim zapisima bile ispod 10 milijardi kuna, dug u svega mjesec dana narastao na oko 17 milijardi kuna, nakon čega je trend rasta znatno usporen, pa se do kraja studenoga 2009. iznos obveza po izdanim trezorskim zapisima popeo na razinu oko 20 milijardi kuna.
U ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak rasta javnog duga budući da će pad proračunskih prihoda zbog nepovoljnih kretanja u gospodarstvu uz nominalni rast rashoda povećavati potrebu države za refinanciranjem svojih obveza. Osim toga, u prvom tromjesečju izdane su dvije nove obveznice na domaćem tržištu, a i mjere Vlade za oporavak gospodarstva mogle bi utjecati na povećanje javnog duga središnje države, a time i ukupni javni dug, piše Business.hr.
Prethodni članci:
arti-201004240080006 arti-201004240355006 arti-201004140113006
