Mjere koje je Grčka poduzela u borbi protiv jedne od najdubljih kriza u povijesti mogle bi poslužiti i Hrvatskoj, s obzirom na sličnosti problema s kojima se obje zemlje suočavaju, ičulo se na javnom predavanju u organizaciji magazina Banka.
"Grčka treba isposlovati 50 milijardi eura za ovu godinu, no mi ne tražimo da nam druge države samo daju novac već potporu, kako bi Grčka mogla posuđivati po istoj, nižoj kamati", konstatirao je Alexis Georgiades iz veleposlanstva Grčke u Zagrebu na javnom predavanju magazina Banka koje je održano u utorak u Profil Megastoreu.
Svjetska ekonomska kriza Grčkoj je donijela jednake probleme kao i drugim zemljama, kazao je Georgiades, no iznimno su veliku ulogu u njezinom slučaju odigrali špekulanti - hedge fondovi koji se klade protiv Grčke i protiv eura, ustvrdio je. Za grčke probleme on je okrivio i izrazito negativno novinarsko izvještavanje o grčkoj krizi u kojemu su, kaže, novinari zaboravili na objektivnost.
"Novinari su pisali da će Grčka napustiti eurozonu, da bi trebala prodati Akropolu ili neke otoke", istaknuo je. Negativni medijski napisi uzrokovali su nesigurnu atmosferu, a svoj doprinos dali su i najviši grčki državni dužnosnici. "Od njih nije bilo jasnih odgovora i poruka javnosti, a umjesto ohrabrenja jedini su govorili sve će biti u redu, a drugi kako mjere koje smo prihvatili neće biti dovoljne", opisuje Alexis Georgiades. Napominje kako je i smanjenje rejtinga najvećih agencija utjecalo na to da su kamate na kredite "skočile u nebo."
Špekulanti su udarili i na euro te pojačali strahove od ekspanzije krize u drugim europskim zemljama. Također, sama je eurozona stavljena na test te je prokazano kako je Europska unija više monetarna negoli ekonomska unija, bez nedovoljnih mehanizama za suočavanje s krizom i špekulantima, jer, kako ističe, grčko gospodarstvo čini samo 2,7 posto BDP-a eurozone te 3,9 posto njenih dugova, a posljedice na euro su velike.
"Što bi tek bilo da je riječ o većoj državi", pita se Georgiades koji je dugo nabrajao razloge za jednu od najsnažnijih kriza u grčkoj povijesti, a uz svjetsku krizu i špekulante.
Ilustrirao je i strukturalne probleme. "Korupcija je raširena, kao i nepotizam i izbjegavanje poreza, jer od desetak milijuna stanovnika samo njih 5000 prijavljuje godišnji prihod veći od 100.000 eura. Doktori i odvjetnici prijavljuju prihod od 1000 eura mjesečno. Osim toga javni sektor nam je preglomazan, u njemu je pola milijuna javnih službenika."
Nabrajanje grčkih problema izrazito podsjeća na one u Hrvatskoj - od visokog vanjskog duga, veličine javnog sektora, do raširenosti korupcije i nepotizma. S obzirom na sličnost problema s kojima se obje zemlje suočavaju mjere koje je Grčka poduzela u borbi s jednom od najdubljih kriza u povijesti mogle bi poslužiti i Hrvatskoj, istaknuto je na javnom predavanju u organizaciji mjesečnika Banka.
Prethodni članci:
arti-201003100341006 arti-201002240182006
