Vlada Ruske Federacije donijela je Odluku 20. kolovoza 2014. godine o izuzeću pojedinih proizvoda s liste poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabranjenih za uvoz u Rusku Federaciju.
Kako javlja Hrvatska gospodarska komora u priopćenju medijima, to su mlijeko bez laktoze, mlađ lososa, sjemenski krumpir, luk, hibridni kukuruz šećerac, dodaci prehrani.
Rusija uz udio od 10% predstavlja drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene poizvode EU. Izvoz hrane EU na rusko tržište kontinuirano raste i u proteklih je deset godina povećan sa 4 na gotovo 12 mlrd EUR.
EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća (oko 15%), sir (8%), jaka alkoholna pića i vermut (11%), svinjsko meso (8%). S druge strane, uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 mlrd EUR, a radi se uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade: ulja, uljarice, sačme žitarice, koža i sl.
Dolazi pritisak na hrvatsko tržište
Makroekonomski gledano, paketom sankcija kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, bit će ugrožen segment od oko 1,5% ukupnoga hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 20 do 25 milijuna USD. Ipak, na razini pojedinačnih izvoznika ovaj paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji.
S obzirom da su u strukturi izvoza u Rusiju najzastupljeniji visoko prerađeni proizvodi, najveće negativne posljedice mogu se očekivati kod izvoza upravo ovih proizvoda.
Negativne posljedice mogu se očekivati i u povećanom pritisku kroz uvoz na hrvatsko tržište. Naime, druge države članice morat će pronaći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih može biti i hrvatsko.
