Naime, Željko Rohatinski je u četvrtak iskazao spremnost da središnja banka vodi proaktivnu monetarnu politiku kojom bi se osigurao i veći kreditni potencijal, ali samo ako je za proaktivan pristup spremna i Vlada sa svojom ekonomskom politikom.
Izostanu li zaokreti ekonomske politike, ni HNB neće dogodine osigurati značajniju dodatnu likvidnost. Likvidnost banaka još nije problem; s dvije milijarde kuna puštenih slijedom ovotjedne devizne intervencije viškovi likvidnosti u bankama penju se na oko 4,5 milijardi kuna, piše Poslovni dnevnik.
No, iako su linije matičnih banaka prema njihovim podružnicama u Hrvatskoj većinom otvorene, to se baš ne odražava na rastu kreditiranja. U HNB-u kažu kako je za taj problem ključno pitanje percepcije kreditnog rizika i tko ga snosi, a to je i jedna od okosnica proaktivne ekonomske politike. Iskustva drugih zemalja govore kako to u pravilu znači da država kroz razne modalitete preuzima dio tog rizika.
No, to nikako ne znači "linearno proaktivni pristup" kojim bi se povećana ponuda novca distribuirala na način koji nas je i doveo u današnju situaciju. Umjesto da se rezerve i kapital potroše na rasipanje u potrošnju, čime bi se došlo u još veće probleme, dodatnu likvidnost ima smisla osigurati samo ako će se ona usmjeriti u zdrave projekte koji donose gospodarski rast.
"Imamo institucije preko kojih se takva Vladina politika može realizirati, uz promjenu načina rada i odgovarajuću razradu kriterija za preuzimanje rizika pojačanog kreditiranja gospodarstva", rekao je Rohatinski. Jedna od njih može biti i HBOR, ali on svakako nije jedini. Ako bi se tim putem tražio izlaz iz stagnacije, HNB bi ga podržao osiguranjem dodatne likvidnosti, a jedan od mogućih načina je i već razmatrano spuštanje stope obvezne pričuve banaka s 14 na 12 posto, čiji bi efekt bio oslobađanje oko šest milijardi kuna, piše Poslovni.
Ukoliko bi se na razini sustava prihvatila proaktivna politika, Rohatinski je najavio da bi se kroz oslobađanje rezervi i devizne intervencije te prekonoćna sredstva banaka u sustavu moglo osloboditi novih 1,5 milijardi eura ili oko 10 milijardi kuna. Od toga dvije milijarde na temelju likvidnih sredstava koje banke prekonoćno drže u HNB-u, preko dvije milijarde kuna kroz devizne intervencije, te šest milijardi kroz spomenuto smanjenje obvezne rezerve banaka.
Prethodni članci:
arti-200911260525006 arti-200911260806006 arti-200911160015006
