Prema najnovijim podacima HNB-a, na kraju veljače ukupni krediti poslovnih banaka iznosili su 253,8 milijardi kuna, što je 2 milijarde kuna ili 0,8 posto manje nego na kraju veljače prošle godine. Godišnjem padu pridonio je pad kredita financijskim institucijama te pad kredita stanovništvu. Na mjesečnoj razini, ukupni iznos kredita ostao je gotovo nepromijenjen.
U veljači je peti mjesec za redom nastavljen trend pada kredita stanovništvu na godišnjoj razini. Krediti spomenutom sektoru na kraju su veljače iznosili 122,3 milijarde kuna, što je 4,5 milijardi kuna ili 3,5 posto manje nego na kraju istog mjeseca prošle godine. Na mjesečnoj razini, nakon blagog rasta u siječnju, u veljači je ponovno zabilježen pad, i to od 0,6 posto.
Analitičari Raiffeisenbanka ocjenjuju da na kreditiranje stanovništva negativno utječe smanjenje kreditne sposobnosti zbog pada zaposlenosti te smanjenje raspoloživog dohotka preostalih zaposlenika zbog realnog pada plaća.
Stambeni krediti, koji čine 43,4 posto ukupnih kredita stanovništvu, još uvijek bilježe godišnji rast, no i ta je stopa rasta na rekordno niskoj razini te iznosi 0,2 posto.
Godišnja stopa rasta kredita poduzećima spustila se na 1,1 posto te njihovo stanje na kraju veljače iznosi 100,1 milijardu kuna.
Kreditiranje države je u prvoj polovici prošle godine raslo izrazito visokim stopama (u travnju i svibnju čak preko 100 posto). Prema kraju godine, s drugim izlaskom države na inozemno tržište kapitala, smanjila se potreba za njenim financiranjem kreditima domaćih banaka, pa su i godišnje stope rasta postajale sve manje. Tako su na kraju veljače krediti državi iznosili 30,2 milijarde kuna, što je 3,8 posto više nego na kraju veljače prošle godine.
U ovoj godini, posebno njenoj prvoj polovici, RBA analitičari ne očekuju značajniji porast potražnje za kreditima. Kažu da se s obzirom na pad potrošnje kućanstava može očekivati nastavak pada potražnje sektora stanovništva za kreditima.
Blagi rast kredita poduzećima
Smatraju da bi vođenje Vladine mjere za pomoć pri kupnji prve nekretnine moglo tek blago popraviti potražnju za stambenim kreditima, ali bez značajnijeg oporavka u području zaposlenosti učinak ove mjere će biti ograničenog dosega.
Očekivani rast zaposlenosti tijekom ljetne sezone bi u drugom polugodištu mogao podići optimizam potrošača i povećati potražnju za kratkoročnim kreditima.
Budući da je kreditna sposobnost domaćih poduzeća značajno niža nego prije krize, brzi oporavak potražnje za kreditima u sektoru poduzeća nije izgledan. Ipak, uz Vladine mjere za pomoć poduzećima pogođenim krizom, u ovoj godini, očekuju u RBA, blagi rast kredita poduzećima.
Prethodni članci:
arti-201004070452006 arti-201004060252006 arti-201003090066006
