"Za Hrvatsku se, u odnosu na ostale članice EU, može rekći da je država s prosječnom razinom državne potrošnje, prosječnom veličinom javnog duga (s izrazito visokom stopama rasta), s visokim proračunskih deficitom i rashodima za kamate na dug. Hrvatska u prosjeku ima više subvencije u odnosu na druge države članice kao i veći rizik od neplaćanja obvaeza, a rizici od neplaćanja prisutni su kod javnih poduzeća (uglavnom Hrvatskih željeznica i autocesta). U odnosu na druge članice EU koje imaju problema s bankovnim sustavima i rastućim troškovima njihovih dokapitalizacija, hrvatski potencijalni fiskalni rizici uglavnom su vezani uz poslovanje i visoke obveze javnih poduzeća", ističe Bajo u osvrtu na prošli tjedan objavljene najnovije podatke Eurostata o državnim financijama za razdoblje 2011.-2014.
Podaci se temelje na novoj metodologiji izračuna deficita i javnog duga (sukladno standardu ESA 2010) koji se primjenjuje u skopu procedure prekomjernog proračunskog deficita, a Bajo uz ostalo konstatira i kako je Državni zavod za statistiku (DZS) korektno evidentirao koncesiju za Zračnu luku Zagreb kao stavku koja povećava dug opće države.
Hrvatska među državama s najvećim udjelom proračunskog deficita u BDP-u
Prema podacima Eurostata, proračunski deficit EU28 lani je smanjen za 0,3 postotna boda u odnosu na 2013. godinu, na 2,9 posto BDP-a.
U prošloj godini 12 država ne ispunjava prvi kriteriji iz Maastrichta da deficit konsolidirane opće države ne prelazi 3 posto BDP-a. Najveći deficit imaju Cipar (8,8 posto), Španjolska (5,8 posto) te Hrvatska i Ujedinjeno kraljevstvo (po 5,7 posto), dok su ostale članice ostvarile deficit u rasponu od 3,2 do 4,9 posto BDP-a.
Četiri države imaju proračunski suficit – Danska (1,2 posto), Njemačka (0,7 posto), te Estonija i Luxembourg (po 0,6 posto), dok su niži proračunski deficit od 3 posto BDP-a ostvarile tri države – Latvija (0,7 posto), Litva (1,4 posto) i Rumunjska (1,5 posto).
Lani je 12 država EU zabilježilo smanjenje proračunskog deficita, a ono je bilo najveće (10 postotnih bodova) u Slovenija.
Revidirati kriterij o dugu opće države do 60 posto BDP-a
Udio duga opće države u BDP-u u EU28 rastao je za 1,3 postotna boda odnosno s 85,5 posto u 2013. na 86,8 posto BDP-a u 2014.
Dug opće države veći od 60 posto BDP-a ima 16 država, a najveći imaju Grčka (177 posto), Italija (132 posto), Portugal (130 posto), Irska (110 posto), Cipar (108 posto) i Belgija (107 posto), dok najniži omjer duga i BDP-a bilježe Estonija (10,6 posto), Luksemburg (23,6 posto), Bugarska (27,6 posto), Rumunjska (39,8 posto) i Latvija (40 posto).
Najveći rast duga zabilježile su Slovenija, Bugarska, Španjolska, Cipar, Švedska i Hrvatska, dok čak devet država bilježi smanjenje duga, najimpresivnije Irska, za čak 13,6 postotnih bodova.
Bajo smatra kako kriterij iz Maastrichta o visini duga opće države (ne smije prelaziti 60 posto BDP-a) treba revidirati.
"On već dugo vremena nema smisla i iluzorno je očekivati da će u dogledno vrijeme (desetljeće) pojedine članice uspjeti ostvariti taj cilj. Umjesto bruto duga, Europska komisija treba utvrditi novi kriterij koji će se temeljiti na konceptu neto duga – razlike financijskih obaveza i financijske imovine", navodi.
Iznosi i podatak kako se prošle godine udio rashoda za kamate na dug opće države u EU28 smanjio za 0,2 postotna boda, na 2,5 posto BDP-a.
Devet država ima rashode za kamate veće od 3 posto BDP-a. Najveće imaju Portugal, Italija, Mađarska (u rasponu od 4-5 posto BDP-a), a slijede (od 3-4 posto BDP-a) Grčka, Hrvatska, Španjolska, Slovenija i Belgija.
Hrvatska u skupini zemalja koje su povećale državnu potrošnju
Iznoseći podatke o rashodima opće države u EU28 i Norveškoj, Bajo navodi kako su rashodi opće države u EU smanjeni sa 48,6 u 2013. na 48,1 posto BDP-a u prošloj godini. Najveću državnu potrošnju ima Finska s 58 posto, a najmanju Rumunjska s 34 posto BDP-a.
Državnu je potrošnju smanjilo 15 država od 0,2 do 10,7 postotnih bodova, a ta smanjenja rezultat su, kako ističe, provedenih reformi i rasta BDP-a kao neizravne nagrade za provedbe reformi.
Državnu potrošnju povećalo je 14 država, a Hrvatska je u skupini zemalja koje su povećale državnu potrošnju za 0,3 postotna boda.
Po podacima Eurostata, subvencije u EU su u prošloj godini rasle za 0,1 postotni bod i u prosjeku iznose 1,3 posto BDP-a.
Subvencije od 2 do 2,9 posto BDP-a imaju Belgija, Češka, Danska, Francuska, Hrvatska, a u Hrvatskoj su one lani smanjene za 0,1 postotni bod.
Osvrćući se na podatke o stanju dospjelih obveza za trgovačke kredite i predujmove, Bajo podsjeća da su članice EU zbog posljedica financijske krize produžavale rokove plaćanja obveza, a te transakcije Eurostat je želio uključiti u statistiku zbog potencijalnog učinka na dug i deficit.
Trgovački krediti su neplaćene (obično kratkoročne) obveze države, a rezultat su transakcija dobara i usluga koje nisu odmah plaćene u gotovini nego s izvjesnom odgodom.
Najvišu razinu trgovačkih kredita imaju Italija (3,1 posto), Slovenija (2,9 posto) i Hrvatska (2 posto BDP-a). U Hrvatskoj se trgovački krediti smanjuju s 7,2 u 2013. na 6,6 milijardi kuna u 2014. (s 2,2, na 2 posto BDP-a).
DZS korektno evidentirao koncesiju za ZLZ
Bajo se osvrće i na stručne rezervacije koje je Eurostat izrazio na kvalitetu podataka u Bugarskoj (problem s podacima Fonda za osiguranja depozita zbog isplate oko 1,89 milijardi eura depozita štedišama bankrotirane banke Corporate Commercial Bank) i u Portugalu (statistički tretman podataka o dokapitalizaciji banke Novo Banco u iznosu od 4,9 milijardi eura), a koje će vjerojatno voditi povećanju proračunskog deficita u tim državama.
U Hrvatskoj je pak "političku rezervaciju" na podatke DZS-a izrazilo Ministarstvo, pomorstva, prometa i infrastrukture zbog evidencije koncesije za Zračnu luku Zagreb.
"DZS je sukladno odredbama ESA 2010 i Priručnika o državnom deficitu i dugu koncesiju evidentirao kao stavku koja povećava dug opće države, jer bi u slučaju prijevremenog raskida ugovora o koncesiji država zbog danog jamstva morala preuzeti više od polovice duga. Statistička pravila Eurostata kažu da se takve transakcije prikazuju kao doprinos rastu duga. DZS korektno je evidentirao koncesiju", ističe Bajo.
