Iako imamo veći javni sektor od Njemačke i Slovenije u kojoj vlada ozbiljna zabrinutost, hrvatska Vlada ne pokazuje nikakvu ambiciju za reformom.
Trošak koji proizvodi javna uprava, pogotovo zdravstveni, školski i sektor državne uprave, toliko je velik da ozbiljno prijeti Hrvatskoj.
Za zdravstvo izdvajamo čak 8 posto BDP-a, mnogo više i od Slovenije. Unatoč tome, bolnice grcaju u dugovima, piše Jutarnji list.
Ogroman broj ljudi u Hrvatskoj ovisi o državnom proračunu, dok samo oko 700.000 ljudi radi u sektorima koji proizvode novu vrijednost. Privatnici grcaju u problemima i primorani su rezati troškove i otpuštati.
Jedino što je Vlada dosad poduzela je - povećanje poreza da bi mogla financirati tolike financijske obaveze.
"Ne srežemo li ogroman javni sektor, dogodit će nam se dugotrajna stagnacija i nastavak pada životnog standarda", ističe neovisni ekonomist Damir Novotny.
"Vlada ne pokazuje entuzijazam za reformom javnog sektora, no morat će to napraviti, jer je voda sada došla do grla. Gospodarstvu treba dati da diše, a ne dodatno ga gušiti uvođenjem novih poreza", kaže ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić.
A upravo je uvođenje novih poreza opcija koju Vlada opet razmatra.
Nakon što su iz Vladinih krugova krenule najave mogućeg ukidanja kriznog poreza, ali i ukidanja nulte stope PDV-a, krenula su i nagađanja o što skorijem rebalansu proračuna.
No, zadiranje u proračun, a time i u prava njegovih korisnika, ovih je dana odbacio Ivan Šuker ustvrdivši kako za tako nešto u ovom trenutku nema potrebe.
U javnom sektoru u Hrvatskoj, uključujući tu i lokalnu samoupravu, te javna poduzeća, radi oko 387.000 građana ili 8,7 posto ukupnog stanovništva zemlje.
Hrvatska je po tome jedna od najbirokratiziranijih zemalja na Starom kontinentu budući da je svaki 11. Hrvat zaposlen u javnom sektoru.
U Sloveniji u (također glomaznom) javnom sektoru radi 7,7 posto ukupnog stanovništva. S druge strane, u Njemačkoj, koja je federacija, pa bi bilo logično očekivati da ima glomazniji javni sektor, taj sektor zapošljava samo 5,5 posto ukupnog stanovništva zemlje.
Glavninu zaposlenih u hrvatskoj birokratskoj hobotnici, oko 249.000, apsorbira javni sektor u užem smislu ili državna uprava i javne službe.
No, iz Vlade posljednjih dana dolaze signali da bi rezanje javnog sektora u budućnosti moglo zahvatiti i bolnice, kojih je, navodno, za četvrtinu više nego što bi ih trebalo biti.
"Trebalo bi otvoriti vrata privatnom sektoru i u zdravstvu i u školstvu, što bi sve smanjilo pritisak na državni proračun", predlaže ekonomist Damir Novotny.
Dodaje i kako bi trebalo srezati transfere stanovništvu, budući da mnoge socijalne grupe žive od njih, te subvencije koje će ove godine iznositi oko sedam milijardi kuna, piše Jutarnji list.
Prethodni članci:
arti-201002150745006 arti-201002120234006 arti-201002110630006
