Prema slovenskom listu Finance, na naplatu potraživanja se u, primjerice, metalnoj industriji u Sloveniji čeka 150 dana. Istodobno, prosjek naplate potraživanja u BiH, Srbiji i Crnoj Gori još je kraći i iznosi oko 120 dana.
"Na naplatu svojih potraživanja u prosjeku čekam oko 90 dana, ali trendovi su sve gori", žali se Branko Roglić, direktor Orbica, piše Jutarnji list.
Nelikvidnost u Hrvatskoj lani je dosegla alarmantne razmjere. Prema podacima Fine, krajem studenoga 2009. ukupne neplaćene obveze pravnih osoba dosegle su 20,75 milijardi kuna, čemu valja pribrojiti još i pet milijardi kuna dugova fizičkih osoba.
Insolventnih poduzeća u Hrvatskoj u studenom 2009. bilo je više od 26.000. Čak tri četvrtine neplaćenih dugovanja, pokazuju Finini podaci, bilo je koncentrirano u trima djelatnostima – trgovini, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Posebno zabrinjava podatak da je čak tri četvrtine nepodmirenih potraživanja, ili 15,6 milijardi kuna, starije od godinu dana.
"Velik dio našeg gospodarstva je okrenut poslovanju na domaćem tržištu i suradnji s državom i javnim poduzećima, koji su i glavni neplatiše. Posebno su ranjiva mala i srednja poduzeća, jer ona nemaju mogućnost zaduživanja u krizi", komentirao je Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.
Šantić smatra da bi u takvoj situaciji izlaz trebalo tražiti u stečajevima.
Neovisni ekonomist Ante Babić upozorava da su glavni generatori nelikvidnosti država i javna poduzeća, a javni sektor ne ide u stečaj. Smatra da je rješenje u smanjenju potrošnje države i državnih tvrtki, čiji su prihodi u recesiji znatno podbacili.
No, problem nelikvidnosti nije samo zadesio Hrvatsku. Kriza je, pokazuju istraživanja, narušila i urednost plaćanja u zemljama EU, piše Jutarnji list.
