Nenamjenski krediti i minusi guše nas sve više

Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj i dalje raste.

1.3.2011.
12:27
VOYO logo

Udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj je krajem prošle godine iznosio 11,2 posto, dok je u istom razdoblju 2009. godine iznosio 7,8 posto. Tako su na kraju prošle godine krediti svrstani u rizične skupine B (djelomično nadoknadivi plasmani) i C (nenadoknadivi plasmani) iznosili ukupno 30,7 milijardi kuna, dok su u istom razdoblju godinu ranije bili 20,3 milijarde kuna, prenosi Hina.

Prošle godine se 19,5 milijardi kuna loših kredita odnosilo na trgovačka društva, a 9,9 milijardi kuna na stanovništvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udio loših kredita poduzeća u ukupnim kreditima trgovačkih društava povećan je s 12,9 posto na kraju 2009. na 17,8 posto na kraju prošle godine. Odnosno, od ukupno 109,2 milijarde kuna trgovačkim društvima krajem prošle godine, čak 19,5 milijardi kuna su svrstani u skupinu loših kredita.

Istodobno, kod kredita stanovništvu udio loših kredita porastao je na godišnjoj razini s 5,8 na 7,8 posto, odnosno sa 7,1 milijardu na 9,9 milijardi kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najlošiji krediti građanima: nenamjenski, potrošački, prekoračenja...

Prema vrstama kredita stanovništvu, najviši udio loših kredita od 11,1 posto zabilježen je kod kategorije ostalih kredita (nenamjenski, potrošački, prekoračenja). Udio loših kredita u stambenima, kreditima za kupnju automobila te kartičnim kreditima znatno je niži, pa kod stambenih kredita iznosi 4,4 posto, kod kredita za kupnju automobila 4,1 posto, a kod kredita po kreditnim karticama oko 4 posto.

Inače, prenosi Hina, ukupni krediti banaka na kraju prošle godine iznosili su 274,9 milijardi kuna, u čemu su krediti građanima zastupljeni s oko 46 posto, a poduzećima s gotovo 40 posto.

U strukturi kredita stanovništvu, koji su na kraju 2010. godine ukupno iznosili 127,1 milijardu kuna, najveći je udio stambenih, oko 46 posto ili 58 milijardi kuna, te ostalih kredita s udjelom od oko 43 posto ili 55 milijardi kuna. Krediti građanima za kupnju automobila na kraju 2010. godine iznosili su 6,2 milijarde kuna, što je udio manji od 5 posto, dok su krediti po kreditnim karticama od 4,4 milijarde kuna imali udio od oko 3,5 posto.

Vezani članci:

arti-201101180013006 arti-201101220046006 arti-201101210110006 arti-201102100313006 arti-201101140338006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo