Inflacija je u srpnju skočila na 12,3 posto. Najviše su porasle cijene hrane i energije. U trgovačkom lancu ili na tržnici sto kuna nije dovoljno za kupnju osnovnih potrepština. "Prije sam uzimal integralni, pola kruha sam platio toliko i toliko, sad je duplo više, mlijeko, jogurt..:" priča za RTL jedan od kupaca.
Unatoč mjerama koje je donijela država, inflacija raste i dalje. Iako je rast u srpnju, u odnosu na lipanj, nešto manji te iznosi 0,4 posto, to je bilo dovoljno da inflacija još jednom obori rekord.
Sindikati upozoravaju da inflacija jače pogađa građane s plaćama koje su manje od medijalne plaće (koju prima većina građana u zemlji), a takvih je ljudi više od 800 tisuća. Njima su troškovi rasli debelo preko inflacijskog poskupljenja od 12 posto.
Najviše poskupili hrana i energija
"Kod ljudi s visokim primanjima je trošak hrane oko 25 posto. Kod onih s medijalnom kod njih je udio troška hrane 30, 40 ili 50 posto i kada ta ista hrana poskupi, to je puno veću udar nego za neke koji si mogu to priuštiti", pojašnjava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
U odnosu na prošlu godinu, najviše su rasli troškovi koje ni jedno kućanstvo ne može izbjeći: hrana je skuplja za 18,3 posto, a energija za 20 posto. Usluge poput restorana i smještaja rasle su za 16,8 posto, a kulturni sadržaj za 10 posto. Skuplje se putuje i na posao – cijena prijevoza narasla je za 19 posto.
"Nama je svako poskupljenje cijena u javnom priojevozu pucanje u nogu jer smo još manje atraktivni putnicima. Gubimo građane, gubimo putnike a vlada i lokalna zajednica moraju djelovati da se ne dogodi ukidanje linija tamo gdje su one potrebne", kaže Hrvoje Meštrović iz Udruge hrvatskih javnolinijskih prijevoznika.
Poduzetnicima struja 'skočila' s 9 na 18 tisuća kuna
Skuplji su i izleti. Javni prijevoz u Rijeci za umirovljenike je poskupio još u ožujku, učenicima će u rujnu, u Zagrebu je upitna popularna cijena karte od 4 kune. Gradonačelnici i župani traže sastanak s premijerom - kao i poduzetnici.
"Nama je struja s 9000 narasla na 18.000. Ne možemo toliko poskupiti proizvod jer i tržište diktira cijenu. I što će država napraviti? Hoće li nas porezno rasteretiti ili će preuzeti dio troška energenata?", pita Žaklina Troskot iz Nacionalne udruge ugostitelja.
Država tek razrađuje plan. Sindikati kažu i da nema puno prostora, ali građanima bi se moglo pomoći naknadama za skuplje energente. "To bi se svakako trebalo kretati u iznosim od barem nešto stotina eura u uvjetima u kojima se ne bi gledalo samo one s minimalnom plaćom, već i prema medijalnom, a da se takve potpore ne daju samo onima s gornjim primanjima", kaže Sever.
HNB do kraja godine prognozira usporavanje inflacije
Stručnjaci kažu da bi olakšanje moglo uslijediti tek krajem godine, a da bi inflacija u idućoj godini mogla rasti manje od 5 posto.
Hrvatska narodna banka ističe da je izrazita neizvjesnost na svjetskim tržištima uvelike povezana s budućim tijekom ruske invazije te prognozira da bi stopa inflacije do kraja godine mogla usporiti na 10 posto: "Stopa inflacije prema kraju godine mogla bi se usporiti do razine od oko 10%, nakon čega bi u idućoj godini usporavanje moglo biti puno izraženije. Tome u prilog ide primjetno pojeftinjenje sirove nafte i velikog broja ostalih sirovina na svjetskim tržištima koje je započelo u drugom tromjesečju. Ako se takva kretanja nastave do kraja godine, u skladu s trenutnim cijenama na terminskim tržištima, prosječna inflacija bi u 2022. mogla iznositi 9,4%, a u 2023. godini 4,6%.
