Usred inflacijske oluje izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu i dugotrajnim učincima pandemije, Estonija ima najbrži porast inflacije u eurozoni, piše Politico. Nedavni podaci pokazuju godišnji skok od vrtoglavih 22,7 posto.
"Ljudi stvarno nisu sretni koliko stvari sada koštaju", rekla je Anna Cordey, 19-godišnja studentica koja prodaje voće na jednom štandu s voćem.
Inflacija u Estoniji uvelike nadmašuje prosjek bloka. Cijene u 19 zemalja koje koriste euro porasle su 8,9 posto u godini do kraja srpnja. Cordey, prodavačica voća, rekla je da maline na njenom štandu, koje su prije godinu dana koštale oko 7 eura po kilogramu, sada koštaju 10,90 eura.
Trend inflacije znatno viši od prosjeka u Estoniji može se pripisati nizu čimbenika, uključujući skok cijena električne energije izazvan nestašicom i iznimno snažan oporavak estonskog gospodarstva nakon pandemije koji je doveo do manjka radne snage i viših plaća. Prema estonskoj središnjoj banci, gospodarska proizvodnja zemlje bila je oko 7 posto iznad razine prije pandemije na kraju prošle godine.
Pritisak na vladu
Za estonsku vladu, koja se suočava s izborima za šest mjeseci, pritisak raste. Premijerka Kaja Kallas slijedila je prilično strogu fiskalnu liniju od dolaska na vlast početkom prošle godine i jasno je dala do znanja da namjerava nastaviti ograničavati potrošnju. Svjesna je da bi dijeljenje državnog novca građanima u nevolji moglo dovesti do veće potražnje u gospodarstvu što bi izazvalo novi val inflacije.
U isto vrijeme, isplate bi povećale državni deficit. Također je sugerirala da smanjenje carine na gorivo ne bi nužno pogodovalo vozačima, jer u zemljama poput Njemačke, gdje je takva politika isprobana, trgovci na malo nisu prenijeli uštede. Nakon summita čelnika EU-a krajem lipnja, Kallas je pozvala vlade EU-a da surađuju sa središnjim bankama kako bi se uhvatili u koštac s globalnim poteškoćama, ukrajinskim ratom i nasljeđem pandemije.
"Nalazimo se u teškoj situaciji koja zahtijeva oprezne korake", rekla je Kallas. Članstvo Estonije u eurozoni znači da ne može samostalno mijenjati kamatne stope kako bi odgovarale vlastitim ekonomskim potrebama, kao što je povećanje troškova zaduživanja sada kako bi se ugušila gospodarska aktivnost, a time i cijene. Umjesto toga, Europska središnja banka (ECB) sa sjedištem u Njemačkoj donosi odluke za sve zemlje eura nakon rasprava između guvernera 19 zemalja članica. To znači da kamatne stope možda neće porasti onoliko koliko bi Estonija željela, jer će se zaduženije članice eurozone s nižom inflacijom, poput Italije, vjerojatno opirati.
U srpnju je ECB podigao kamatne stope za pola postotnog boda navodeći kao razlog potrebu da se priguše očekivanja građana u vezi s budućom inflacijom koja je porasla znatno iznad cilja banke od 2 posto. Središnja banka signalizirala je da u rujnu dolazi još jedno povećanje kamatne stope, a tržišta se trenutno klade na još pola postotnog boda.
Zabrinjavajuće stanje zbog kupovne moći
Unatoč tome, ekonomisti kažu da će inflacija u Estoniji vjerojatno ostati visoka još mjesecima, nadmašujući sve poraste plaća, ostavljajući građane s manje raspoloživog dohotka. Posljednje službene prognoze Banke Estonije u lipnju pokazale su da očekuje prosječnu inflaciju od 15,4 posto u 2022. i 4,3 posto u 2023. Od tada, jača inflacija od očekivane učinila je veća povećanja izglednijima.
"Ovakvo smanjenje kupovne moći kućanstava zabrinjava mnoge", rekao je Rasmus Kattai, koji vodi odjel za ekonomsku politiku i prognoze u estonskoj središnjoj banci. Glasnogovornica estonskog ministra financija rekla je da vlada planira neke mjere za ublažavanje pritiska rastućih cijena na kućanstva. Na primjer, zarada do 654 eura mjesečno bit će izuzeta od poreza na dohodak u usporedbi s dosadašnjih 500 eura. Trošarina na struju i gorivo bit će zamrznuta do travnja 2024.
Drugi odgovor na veću inflaciju, ovaj put među radnicima, bio je zahtjev za višim plaćama. Nedavno izvješće u estonskom poslovnom dnevniku Aripaev citirao je lokalnog šefa švedske telekomunikacijske kompanije Ericsson koji je primijetio da zaposlenici vrše pritisak na zaposlenike da povise plaće. Službene statistike pokazuju da su plaće u Estoniji porasle za 8,1 posto u prvom tromjesečju ove godine, u odnosu na rast od 4,9 posto u istom razdoblju 2021., ali još uvijek daleko ispod inflacije. Središnja banka očekuje da će rast plaća premašiti 10 posto ove godine i da će pritisci ostati jaki u sljedećoj godini. Ako bi širi raspon poduzeća nastavio dizati cijene, a više radnika nastavilo zahtijevati veće plaće, to bi moglo stvoriti dugoročnu glavobolju čelnicima središnje banke i kreatorima fiskalne politike.
