Prodaja Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, od čega Vlada očekuje dvije milijarde kuna, smanjit će u ovoj godini potrebe za zaduženjem kako bi se pokrio minus u državnoj blagajni. Na takvu pomoć od prodaje državne imovine kako bi pokrio proračunsku potrošnju ministar financija Slavko Linić ne računa u sljedećoj godini, niti u 2014. Te će dvije godine biti puno teže, jer na naplatu dolaze puno veći krediti i kamate pa će se država morati zadužiti po 25 milijardi kuna.
Od privatizacije u sljedećoj godini Vlada očekuje 700 milijuna kuna, a u 2014. taj iznos pada na pola milijarde kuna. Govori to da je država iscrpila bazu države imovine koju može prodavati kako bi pokrivala državni deficit.
Samo za pokrivanje proračunskog manjka Hrvatskoj u četiri krizne godine, od 2009. do 2012., treba oko 50 milijardi kuna kredita. Kad se tome pribroji trošak kamata od 28 milijardi, koji je plaćen ili će biti plaćen u ovoj godini to znači da je u četiri godine krize Hrvatska potrošila 78 milijardi na financiranje minusa. Taj je novac gotovo deset puta veći od ovogodišnjih investicija svih javnih tvrtki i koji pokriva dvogodišnje troškove isplate mirovina, dječjeg doplatka i porodiljnih naknada, piše Novi list.
Kad se pogledaju Vladine projekcije za sljedeće dvije godine u kojima će na pokrivanje kamata i deficita otići dodatnih 30 milijardi, dolazi se do zaključka da u šest godina Hrvatska samo na kredite kojima se pokriva proračunska rupa i na otplatu kamata, potroši iznos koji odgovara jednogodišnjim proračunskim prihodima. Pri tome svoj javni dug ne smanjuje nego samo povećava i tim dugom nije kupila nijedno trajno dobro, odnosno izgradila cestu ili tvornicu.
Ograničena jamstva
Uz to državi prijete i jamstva koja je davala za kredite poduzećima u svom vlasništvu, a najveći je uteg 11 milijardi kuna u brodogradnji, čiju će naplatu moći reprogramirati, ali će ih kad tad morati otplatiti. To se ne planira učiniti u ovoj godini jer je za to isplanirano tek milijardu kuna.
U 2012. država je ograničila izdavanje novih jamstava na 4,5 milijardi, od čega 2,5 milijardi otpada na izvanproračunske korisnike – na taj iznos mogu računati, HC ili Hrvatske vode. Proračun krije i podatke da država troši desetke milijuna kuna da bi otplatila kredite, primjerice, PIK-a Vrbovec, Viktora Lenca ili TLM-a koje je preuzela na sebe kroz privatizaciju ili stečaj.
