Izvijestio je kako u Hrvatskoj trenutno zbog duga blokirano 59,6 mlrd kuna, od čega se 32,4 mlrd. odnosi na pravne osobe i obrtnike, a 27,1 mlrd. na građane. Na to je obračunato 24,2 mlrd zateznih kamata, što je više od 40 posto. Iz ovih brojki se vidi da vjerovnici neće naplatiti ni glavnicu, a kamoli zatezne kamate. Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali, radi se o dužničkom ropstvu, naglasio je Lalovac. Država ovde mora pomoći, radi oporavka gospodarstva, dodao je.
Lalovcu se, pišeHRT, u emisiji 'suprostavio' direktor Hrvatske udruge banaka Zlatko Bohaček koji je, pozivajući se na zakone tržišta, kazao kako zatezna kamata motivira dužnika da dug plati i ona se mora ugovarati. Vlada mora zaštititi slabije, ali ovo je krivi način, kazao je.
Enormne zatezne kamate
'Nema te matematike i stope rasta koja će građanima omogućiti da vrate enormne zatezne kamate. Ne možemo svi govoriti, u knjigama smo učili - ne dirajte mi tržišnu ekonomiju. Ovo je izvanredno stanje', poručio je Lalovac. Bohaček mu je odgovorio kako sve ovo dobro zvuči, ali je neizvedivo u praksi. 'Hrvatske banke moraju poslovati po pravilima EU-a. Unija jako pazi kako banke raspolažu novcima i one ne mogu davati šakom i kapom', kazao je. Oštro se suprostavio da građani najprije plaćaju glavnicu, a potom kamate.
'Zbog lošeg stanja u gospodarstvu enormni su troškovi socijale, zdravstvenog sustava i to stanje negativno utječe na sve društvene procese, što je puno veća šteta od dijela dobiti kojeg bi se radi društvenog dobra banke morale odreći', zaključio je Lalovac.
Podsjetimo, Vlada je uputila u Sabor prijedlog zakona o kamatama, kojim se visina kamatnih stopa po kojima će se zaduživati tvrtke ograničava na 12,35 posto, dok kod građana ona ne bi smjela prelaziti 11,35 posto. Sabor će o ovom zakonu raspravljati u srijedu.
