Primjer za to je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), čiji su predsjednik i članovi Uprave, unatoč Vladinoj odluci o ograničavanju primanja u državnim tvrtkama, godinama dobivali nagrade kojima im je anulirano smanjenje plaće, a uz to su zadržali i druga prava koja su im jamčili ugovori o radu.
Uz "uobičajene" povlastice, poput službenih automobila i mobitela, razvojna banka plaćala im je i police životnog te osiguranja od eventualne štete koju počine na funkciji, medicinski programirani aktivni odmor, liječničke preglede i radnu odjeću u iznosu od 10.000 kuna godišnje.
Plaće su bile ograničene, ali snašli su se
Vlada Jadranke Kosor je 2009., u sklopu antirecesijskih mjera, ograničila plaće i druga primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države na 3,2 prosječne neto plaće u Hrvatskoj, odnosno na razinu ministarskih plaća.
Istom odlukom utvrdila je i kako se varijabilni dio plaća utvrđen menadžerskim ugovorom neće isplaćivati, a u skladu s tom odlukom u državnim tvrtkama potpisani su novi ugovori o radu.
Nadzorni odbor HBOR-a tada je odlučio da se izmijene i ugovori o radu u Upravi razvojne banke pa je novi ugovor potpisao i tadašnji predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, no već u siječnju 2010., ministar financija Ivan Šuker s njim je potpisao dodatak ugovoru kojim se Kovačevu "u slučaju ostvarenja pozitivnog financijskog rezultata" 2010. jamčila nagrada u visini razlike Ugovorom o radu utvrđene bruto plaće i umanjenog iznosa.
Plaća 56.350 kuna
Kovačevu su tako, unatoč Vladinoj odluci, osigurana primanja u iznosu "stare" bruto plaće, koja je po HBOR-ovim dokumentima danima na uvid Hini iznosila 56.350 kuna.
U ugovor o radu prenesene su i druge povlastice predsjednika Uprave iz ranijih mandata, poput prava na stimulativni dio plaće i otpremninu u iznosu od 10 mjesečnih plaća u slučaju opoziva prije isteka mandata.
HBOR mu je i dalje plaćao policu životnog osiguranja te osiguranje od profesionalnih rizika s godišnjom premijom od 5000 eura.
Besplatna odjeća, aktivni odmor, terapije...
Rasprava o izvještaju HBOR-a u Saboru u veljači
Predsjedniku Uprave banka je snosila i troškove radne odjeće od 10.000 kuna godišnje, dvotjedni medicinski programirani aktivni odmor i terapiju po preporuci liječnika.
Zadržao je i pravo na stimulativni dio plaće u skladu s općim uvjetima poslovanja banke, no u HBOR-u se ne može doznati jesu li isplaćivane stimulacije i u kojem iznosu, jer je, poručuju, riječ o poslovnoj tajni.
Jednake povlastice uživali su i članovi Uprave HBOR-a, kojima je dodatkom ugovoru o radu također anulirano smanjenje plaća na temelju Vladine odluke, opet uz uvjet da je HBOR ostvario pozitivan financijski rezultat.
Šuker se ničeg ne sjeća
Je li takve dodatke "blagoslovio" Nadzorni odbor Šuker Hini nije znao odgovoriti. "Stvarno se ne sjećam toga, ne mogu odgovoriti u ovom trenutku i ne znam ni je li Nadzorni odbor o tome uopće trebao odlučivati", rekao je.
Članica NO HBOR-a kroz dva mandata, SDP-ova zastupnica Dragica Zgrebec kaže, pak, kako po njezinim saznanjima, to tijelo nije odlučivalo o dodacima ugovorima i visini primanja u Upravi.
Otkrila je i kako se u NO-u HBOR-a osobno protivila smanjenju plaća u Upravi. "HBOR je ipak na tržištu, iako mu poslovni uspjeh nije ostvariti profit, nego osigurati jeftine kredite za gospodarstvo", kazala je Zgrebec.
Politiku plaća nastavili i kasniji ministri
Jednake dodatke ugovoru s predsjednikom i članovima Uprave potpisala je i naredna ministrica financija Martina Dalić, a nakon nje i Slavko Linić za pozitivno poslovanje u 2012., no nagradu za 2013. ograničio je na 80 posto.
Kada je 2014. Kovačev, nakon dva desetljeća provedena na toj funkciji, otišao s čela HBOR-a, na temelju ugovora isplaćena mu je neto otpremnina od gotovo 350.000 kuna. Ukupne otpremnine stare Uprave HBOR su koštale 3.349.915,12 kuna bruto.
Vladimir Kristijan
Kovačeva je naslijedio Vladimir Kristijan, koji je s te pozicije otišao nakon svega devet mjeseci, što ga nije spriječilo da "ubere" otpremninu veću od 300 tisuća kuna.
Informacija o Kristijanovoj otpremnini iscurila je u javnost, a novi se ministar Boris Lalovac medijima pravdao kako mu je ta klauzula promakla u ugovorima očišćenim od ostalih problematičnih stavki i najavio da novi šef razvojne banke, ako sam odluči otići, neće imati pravo na otpremninu.
Prvi potez novog predsjednika uprave HBOR-a: Nabavka novih automobila
Kada nova vlast smijeni šefove HBOR-a, opet će se isplatiti goleme otpremnine
I doista, u ugovoru o radu koji je početkom 2015. potpisao novi predsjednik Uprave Dušan Tomašević nema visokih primanja i povlastica kakve su uživali raniji predsjednici i članovi Uprave.
Kad bi sam otišao s funkcije, Tomašević ne bi ostvario pravo na otpremninu, no ugovorom mu je zajamčeno da će u slučaju da ga opozove Nadzorni odbor dobiti otpremninu u visini od, ne više 10, nego 12 mjesečnih plaća, koje po ugovoru koji je Hina dobila na uvid iznose 40.403,69 kuna bruto.
Otpremnina od 12 neto plaća za slučaj opoziva zajamčena je i članovima Uprave.
S obzirom da je novi Nadzorni odbor HBOR-a prošloga tjedna na konstituirajućoj sjednici, koju je održao u krnjem sastavu jer još nije imenovano troje članova NO-a iz reda saborskih zastupnika, odlučio raspisati javni natječaj za novog predsjednika i članove Uprave, čini se da će Hrvatska banka za obnovu i razvoj, koju su otpremnine menadžerima u protekle dvije godine ukupno stajale gotovo pet milijuna kuna, uskoro morati skupljati novac za nove otpremnine.
