Da za Hrvate "nema zime" ni usred krize, kada je o kupovanju odjevnih predmeta riječ, pokazuje istraživanje RegioPlan Consultinga. Nakon Hrvata najviše troše Slovaci 750, Česi 580 i Poljaci 520 eura. Međutim, ovaj udio u odnosu na ukupnu potrošnju u ostalim zemljama iznosi između 4 i 6,5 posto.
Na što i koliko troše kućanstva otkriva ekonomski razvoj zemje. Primjerice, jedno ukrajinsko kućanstvo za prehranu troši više od polovice sredstava (57%), dok u Sloveniji taj udio iznosi 18 posto. U Hrvatskoj je taj udio prije 10-ak godina bio 40 posto, a prošle je godine pao na 36 posto.
No 2009. je i u ostalim zemljama donijela otrežnjenje. Prema analizi provedenoj u 10 zemalja regije CEE/SEE, samo su u nekim zemljama izdaci lagano porasli, dok u ostalima blago stagniraju ili blago padaju.
"Premda ekonomski rast i osobna potrošnja neće rasti dosadašnjim tempom, proces dostizanja zapadnoeuropske razine još dugo neće biti završen", tvrdi Hanna Bomba-Wilhelmi, direktorica RegioPlan Consultinga.
Od hrvatskih kućanstava više troše samo austrijska (34.700 eura u 2009.) i slovenska, koja su lani potrošila gotovo dvostruko više (22.700 eura).
U slučaju da u obzir uzimamo prosječnu potrošnju po kućanstvu, hrvatska kućanstva troše više od čeških, slovačkih ili mađarskih. No, promatrajući potrošnju po osobi, vidljivo je da je u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj potrošnja po osobi viša, piše Večernji list.
Prethodni članak:
arti-201004190765006
