Analitičari HNB-a tako navode da je prostor za protucikličko djelovanje fiskalne i monetarne politike sužen te da se recesijska kretanja u kratkom roku teško mogu izbjeći jer, u okolnostima povećane nesklonosti riziku zbog financijske krize u eurozoni, fiskalna politika mora ostati usmjerena na štednju da bi zadržali javni dug na održivim razinama.
Kako piše Večernji list, HNB je prvi put do sada 14 posto zaduženih kućanstava stavio u skupinu ranjivih jer prema dugu, dohotku i subjektivnim procjenama, imaju poteškoća sa vraćanjem kredita.
Tih 14 posto ranjivih duguje oko 12 milijardi kuna, odnosno 12 posto ukupne zaduženosti stanovništva. Za usporedbu, postotak ranjivih 2009. godine bio je oko 8 posto, a u 2011. godini narastao je na 14 posto.
Dođe li do daljnjeg pada nezaposlenosti za 3 posto, udio ugroženih povećat će se na 17 posto stanovništva.
