Europska komisija u četvrtak je zadržala raniju procjenu rasta hrvatskog gospodarstva od 3,4 posto i povećala procjenu stope inflacije na 8,2 posto, dok se na razini cijele Unije očekuje znatno sporiji rast BDP-a i ubrzanje inflacije.
Europska komisija u četvrtak je objavila ljetne ekonomske prognoze u kojima predviđa rast hrvatskog gospodarstva 3,4 posto, jednako kao i u prethodnim proljetnim prognozama objavljenim 16. svibnja. Što se tiče procjene rasta BDP-a za sljedeću godinu, Komisija je blago smanjila prognozu s tri na 2,9 posto.
U eurozoni se ove godine predviđa rast od 2,6 posto, a sljedeće godine 1,4 posto. U cijeloj Uniji predviđa se rast od 2,7 posto ove godine i 1,5 posto sljedeće godine.
U Hrvatskoj inflacija ove godine 8,2 posto, a na razini cijele Unije 8,3 posto
Komisija procjenjuje da će inflacija u Hrvatskoj ove godine ubrzati na 8,2 posto, dok je u svibnju u proljetnim prognozama izišla s procjenom od 6,1 posto. Za sljedeću godinu Komisija predviđa znatno usporavanje inflacije u Hrvatskoj na 3,6 posto.
U eurozoni se procjenjuje da će inflacija ove godine dosegnuti stopu od 7,6 posto, a iduće godine pasti na četiri posto. Na razini cijele Europske unije Komisija očekuje inflaciju od 8,3 posto, a sljedeće godine 4,6 posto.
Postoji opasnost od dodatnog rasta inflacije
Rizici za ove prognoze gospodarskih aktivnosti i inflacije uvelike ovise o razvoju rata u Ukrajinu, a posebice o njegovim implikacijama na opskrbu Europe plinom. Nova poskupljenja plina mogla bi dodatno potaknuti inflaciju i prigušiti rast, ističe Komisija.
"Ukupno gledajući, gospodarstvo EU-a nastavit će rasti, ali znatno sporije nego što se očekivalo u proljetnim ekonomskim prognozama", navodi Komisija.
Ostvarilo se puno potencijalnih negativnih rizika iz prethodnih prognoza. Ruska agresija na Ukrajinu dodatno je povećala pritisak na rast cijena energije i hrane. To potiče globalne inflatorne pritiske, smanjuje kupovnu moć kućanstava i izaziva brže monetarne odgovore nego što se ranije pretpostavljalo. Na usporavanje rasta utječe kineska politika nulte stope zaraze covidom-19 te usporavanje rasta u SAD-u, navodi Komisija.
Gospodarstvo EU-a i dalje je posebno osjetljivo na kretanja na energetskim tržištima zbog visoke ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, a usporavanje globalnog rasta smanjuje vanjsku potražnju.
Zamah od snažnog rasta prošle godine i rast veći od očekivanog u prvom kvartalu ove godine pogurat će BDP u EU-u i ove godine, ali se očekuje će u ostatku godine biti prigušen, bez obzira na obećavajući ljetni turizam, navodi Komisija.
