Vijest o padu na toj ljestvici domaćoj je javnosti teško pala i zbog činjenice da je čak osam zemalja iz užeg i šireg okruženja plasirano bolje od Hrvatske: Makedonija na 11. mjestu, Slovenija na 37., Kosovo na 40., Crna Gora na 42., Srbija na 43., Rumunjska na 45., Mađarska na 48., a Bugarska na 50. mjestu. Tek je Bosna i Hercegovina iza Hrvatske, na 86. mjestu.
Strahovito pogoršanje u plaćanju poreza
Taj pad na ljestvici međunarodne konkurentnosti i lakoće poslovanja prokomentirao je glavni ekonomist Splitske banke, Zdeslav Šantić, rekavši da to izvješće "objašnjava zašto je Hrvatska duže izlazila iz krize, ali i zašto sada u povoljnom međunarodnom okruženju bilježi nižu dinamiku gospodarskog rasta."
Šantić ističe kako treba obratiti pažnju na najlošije pozicije Hrvatske u tom izvješću: pad s 49. na 95. mjesto u kategoriji plaćanja poreza, pad sa 7. na 23. mjesto u kategoriji izvršenja ugovora ili pak pad s 54. na 60, mjesto u kategoriji rješavanja insolventnosti.
"Na ove slabosti Hrvatske treba obratiti pozornost, pogotovo u kontekstu sadašnje glavne teme o ulasku u eurozonu. Izvješće, nadalje, pokazuje da su potrebne brojne reforme koje bi omogućile brži razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a time i povećale potencijalnu stopu rasta gospodarstva", kazao je.
Vide se teškoće na koje nailaze inozemni investitori
Hrvatska je na vrhu jedino u kategoriji prekograničnog trgovanja, a bolji je plasman u odnosu na lanjsko izvješće ostvarila i u kategorijama pokretanja poslovanja, uknjižbe imovine te izdavanja građevinskih dozvola.
"Ovo izvješće ne otkriva samo s kakvim se poteškoćama suočavaju inozemni investitori, nego i domaći poduzetnici u svom svakodnevnom poslovanju i što ih demotivira u daljnjim investicijama i širenju poslovanja", istaknuo je Šantić.
