Pokrene li Hyundai doista proizvodnju u Hrvatskoj korist našeg gospodarstva mjerit će se u milijardama kuna, tvrde ekonomisti. Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić tako naglašava kako bi nam se u tom slučaju mogao ubrzati i gospodarski rast.
"Krajnji učinci jedne takve investicije ovisili bi, naravno, o veličini investicije, no uzmemo li u obzir iskustva drugih zemalja koje su privukle investicije u automobilsku industriju, poput Srbije ili Slovačke, vjerujem da bismo na godišnjoj razini mogli ubrzati gospodarski rast i za jedan postotni bod. To, naravno, podrazumijeva da se radi o masovnoj proizvodnji, u kojoj se barem 60 posto dijelova ovdje proizvodi, a uključuje i učinke te investicije na ostale sektore", kaže Jurčić.
Privlačenje ulagača
Povećanje stope rasta za jedan postotni bod u praksi bi značilo povećanje gospodarske aktivnosti otprilike za trećinu što se prema Jurčićevim riječima vidi i u Srbiji koja zbog proizvodnje Fiata bilježi skok izvoza.
"Potrebna je samo jedna takva tvornica. I Slovačka je, uostalom, tako krenula", kaže Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta dodajući kako bi velika investicija za Hrvatsku bila važna i iz psiholoških razloga.
Hrvatska je, naime, jedna od rijetkih zemalja "nove Europe" koja nije uspjela privući značajnija ulaganja iz automobilske industrije, pa bi nam ulaganje poput ovog značilo da smo preskočili barijeru po kojoj nismo u stanju privući ulaganja u tehnološki zahtjevniji automobilski sektor. Ovaj put bi to bio korak više, jer je riječ o "greenfield" ulaganju. Ističe to za Jutarnji list glavni ekonomist OTP banke Zdeslav Šantić navodeći kao bi takav potez bio i poziv drugima da ulažu ovdje.
"Iskustva drugih zemalja srednje Europe, koje su privukle takva ulaganja, pokazuju da su učinci na gospodarski rast, izvoz i zaposlenost jako veliki te da rast BDP-a postaje kvalitetniji i dinamičniji", dodaje.
Utjecaj na druge tvornice
Automobilska industrija uz sebe osim dobavljača veže i brojne druge gospodarske grane - od građevinarstva, preko prometa, pa do ugostiteljstva. Svejsni su toga i u hrvatskim tvrtkama koje su već uključene u europske i svjetske lance automobilske industrije.
Među njima je i solinski AD Plastik, čiji predsjednik Uprave Marinko Došen kaže da bi dolazak Hyundaija predstavljao dobru poslovnu priliku i za tvrtku kojoj je na čelu. "AD Plastik radi dijelove eksterijera i interijera za vodeće proizvođače automobila u svijetu, pa bi nam suradnja i s Hyundaijem omogućila povećanje proizvodnje", pojašnjava on.
No, u Lipik Glasu imaju znatno manja očekivanja. Njihov direktor Danijel Zadjelović ističe da se tvrtka koju vodi bavi proizvodnjom stakla za automobile manjih serija, odnosno za luksuzne automobile pa bi se teško uklopili u masovnu proizvodnju vozila, kakvu bi, kako se očekuje, mogao pokrenuti Hyundai.
Sam ministar gospodarstva Darko Horvat jučer je samo kratko poručio kako još nema potvrde da bilo koja respektabilna autoindustrija dolazi u Hrvatsku, no dodao je kako je pozvao četiri, odnosno pet ključnih aktera u automobilskoj industriji te je istaknuo da je Hyundai među njima.
