Naime, od 1. travnja u Europskoj uniji više neće postojati sustav mliječnih kvota.
''To znači da će 27 članica EU-a imati značajno veću proizvodnju za koju se pripremaju već godinama. Hrvatska kao 28. članica ne sudjeluje u toj utrci za svjetsko tržište, jer ne proizvodimo dovoljno ni za vlastite potrebe. Inače od ulaska u EU, hrvatski mljekarski sektor bilježi dodatne potrese. Oni su se prije svega odnosili na golem uvoz gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca, što je ugrozilo domaću proizvodnju na farmama, ali i u industriji, jer takvi, nerijetko proizvodi manje kvalitete, utječu na cijenu krajnjeg proizvoda, ali izuzetno ugrožavaju domaće farmere i industriju koja prerađuje njihovom mlijeko'', istaknula je Glasu SlavonijeRašeljka Maras, predsjednica udruge CroMilk. Maras navodi kako se u 2014. uspjelo podići vlastitu proizvodnju, no za jedva 5 % u odnosu na katastrofalnu 2013. godinu kada je pad iznosio 21 %.
Dodatan uvoz proizvoda
Ova godina, kako prognozira Maras, bit će nešto bolja, no i dalje jako loša za domaći sektor.
''Očekujemo dodatan uvoz proizvoda po dampinškim cijenama, a koji moraju iz zemalja s hiperprodukcijom naći svoj prostor na policama trgovačkih lanaca. Kako bi se svi ti učinci ukidanja kvota i uvoza gotovih proizvoda ublažili, očekujemo donošenje ozbiljnih mjera u poljoprivredi, izdvajanje mljekarstva kao posebno ugroženog, a važnog dijela poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, ali i normalizaciju u cjelokupnom domaćem gospodarstvu. Jedna od ključnih stvari na strateškoj razini je u zaštiti domaće proizvodnje od uvoznog lobija'', kaže Maras. Od ključnih mjera predlaže nužnost domaćeg farmera učiniti konkurentnim.
Rješenje se nameće u spuštanju PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju kako bi farmeri mogli poslovati jeftinije i biti konkurentni europskom farmeru. To znači kako bi njihovi ulazni troškovi bili značajno manji, a znamo kako je u politici poslovanja određenog subjekta, fiksni trošak najopasnija stavka. Isto tako, potrebno je povećati broj mliječnih krava kroz subvencioniranu nabavu junica. Krave su te koje daju mlijeko, a njihov je broj u posljednjih pet godina pao za više od 25 posto. Potrebno je i educirati farmere, kako o poslovanju na farmama tako i o upravljanju sredstvima te reprogramirati vrlo nepovoljne kredite koje velika većina njih posjeduje u komercijalnim bankama i putem HBOR-a. U 2014. godini često su izostajale brze reakcije države i intervencije u hitnim situacijama poput poplava, sankcija i slično. No, prije svega, potrebno je napraviti strategiju poljoprivredne proizvodnje koja će biti dugoročna smjernica za održivu proizvodnju hrane u našoj zemlji. s obzirom na to da smo članica EU-a, smatram kako bi naša državna administracija mogla mnogo snažnije tražiti pomoć za mljekarski sektor, kao sektor koji je u posebno lošem stanju, čime bi se farmerima i industriji omogućilo da premoste ovu tešku godinu'', kaže Maras.
Agrarna politika
Također smatra ona kako je iznad svega nužna agrarna politika koja mljekarstvo stavlja u sam vrh prioriteta, jer podizanje konkurentnosti domaće mljekarske proizvodnje mora biti nacionalni interes naše zemlje, kao i općenito proizvodnja hrane. ''Nužno je i smanjiti teret s gospodarstva i realnog sektora. Domaća mljekarska industrija zapošljava 10 tisuća ljudi koji su vrlo važan segment ukupne proizvodnje i ekonomije u našoj zemlji. Osiguravanjem zdravog okruženja za gospodarstvo, čuvaju se radna mjesta i građanima se podiže kupovna moć kako bi mogli kupovati hrvatske proizvode, a ne naginjati najjeftinijim i često niskokvalitetnim prehrambenim proizvodima'', zaključuje Maras. http://www.glas-slavonije.hr/257806/7/10-tisuca-zaposlenih-u-domacoj-mlijecnoj-industriji-sa-strahom-ocekuju-ukidanje-kvota
