"Sve europske države u proteklih su nekoliko godina korigirale PDV, pa ćemo morati i mi", izjavio je za Osječku televiziju budući potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Radimir Čačić ne precizirajući koliko će povisiti PDV.
No, u javnosti se spominje stopa od 25 posto. Time bi se Hrvatska zadržala pri vrhu europskih zemalja prema poreznom opterećenju potrošnje. Sa situacijom kakva je trenutno, od nas veći PDV bilježe samo skandinavske zemlje te Mađarska.
Kako srezati proračunske rashode?
Povećanje PDV-a u Hrvatskoj s 23 na 25 posto neki smatraju jednim od manje loših poteza kojim bi se smanjila rupa u proračunu, piše Večernji list. Budući da je HNB poručio novoj vlasti da treba smanjiti proračunske prihode, a nova Vlada zasad nije pozitivno odgovorila na traženja Svjetske banke da će to učiniti smanjenjem plaća, mirovina socijalnih izdataka i svih vrsta subvencija, pretpostavlja se da će najavljeno smanjenje proračuna od pet milijardi pokušati postići i uz pomoć PDV-a.
SDP 'šuti'
Gleda li se interes proračuna, dva posto veći PDV donio bi državnoj blagajni oko 3,5 milijardi kuna veće prihode. Istovremeno, to bi uzrokovalo i niz negativnih popratnih pojava: pad potrošnje, udar na standard, bijeg iz legalne ekonomije u sivu zonu.
Ove bi godine prihodi od PDV-a trebali biti oko 39 milijardi kuna. SDP-ov kadar zasad se drži po strani kad je riječ o većem PDV-u i tvrde da odluka nije donesena, no i Slavko Linić u svom je prvom postizbornom intervjuu časopisu Lider ostavio tu mogućnost otvorenom.
